Opcije pristupačnosti Pristupačnost
English 20

Povijest Katedre za metalne konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije danas je organizacijski jedna od četiri katedre u sklopu Zavoda za konstrukcije. Područje nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog djelovanja odnosi se na čelične i aluminijske konstrukcije, spregnute konstrukcije od čelika i betona, pouzdanost konstrukcija kao i sve pripadajuće segmente vezane uz ovo područje poput stabilnosti konstrukcija, visokih zgrada i slično.
Kroz povijest Katedra za metalne konstrukcije nije imala kontinuitet u ovakvom obliku nego je bila najčešće dio drugih organizacijskih dijelova karakterističnih za određeno doba razvoja ove visokoškolske ustanove od vremena Kraljevske tehničke visoke škole do današnjeg samostalnog Građevinskog fakulteta. Isto tako, djelomično se mijenjalo i temeljno područje nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada ovisno o organizacijskom ustroju.

Doba Tehničke visoke škole 1919.-1926.

U samim počecima rada Kraljevske tehničke visoke škole 1919. jedan od osam odjela bio je i Građevno-inženjerski odjel kao jedan od najvažnijih u tadašnjoj visokoškolskoj instituciji. Organizacijski svaki odjel je imao stolice i zavode, a stolice bi najbliže odgovarale današnjim katedrama.
U samim začecima rada ove škole otvaralo se godište po godište. Tako se od ak. god. 1921./1922. počelo predavati o, kako se tada zvalo, željeznim konstrukcijama. Isprva, to je bilo u okviru kolegija Građevne konstrukcije, a kasnije samostalno pod nazivom Željezne konstrukcije. Kako je zabilježeno u Spomenici izdanoj povodom 10 godina rada Tehničke visoke škole, predmet Željezne konstrukcije može se smatrati nastavkom i upotpunjenjem predmeta Građevne konstrukcije. Smatralo se da su slušači poslije završetka slušanja ovog predmeta imali osnovna znanja o projektiranju i proračunavanju željeznih stupova, stropova i običnih krovnih konstrukcija. Kuriozitet je bio da su Željezne konstrukcije postojale od samog početka rada škole kao samostalni predmet na Arhitektonskom odjelu, a tek kasnije su to postale na Građevno-inženjerskom odjelu.
Predavanja iz kolegija Građevne konstrukcije vodio je arhitekt prof. Karlo Gentzkov. Prvi nositelj predmeta Željezne konstrukcije je bio honorarni docent Aleksander Kaiser, koji je diplomirao 1903. na Tehničkoj visokoj školi u Budimpešti, a specijalizirao se u Dresdenu. Istovremeno s radom na školi vodio je i vlastitu građevinsku tvrtku. Mostove je tada predavao redovni profesor Milan Čalogović, a u okviru tog predmeta predavana je i materija o željeznim mostovima.
Zanimljivo je da kolegiji Željezne konstrukcije i Željezno-betonske konstrukcije u to vrijeme nisu imali vlastitu stolicu za razliku od, na primjer, Stolice za mostogradnje budući je nastavnik bio honorarni, a ne stalno zaposleni.

Doba Tehničkog fakulteta 1926.-1956.

Docent Aleksander Kaiser se 1928. zahvalio na docenturi te je od početka ak. god. 1928./1929. kolegij Željezne konstrukcije nastavio predavati docent Rajko Kušević, koji je drugi promovirani doktor znanosti na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu 1923. Time počinje dugogodišnja karijera istaknutog sveučilišnog nastavnika, znanstvenika i stručnjaka snažne osobnosti.
Organizacijski, prvi put Zavod za metalne konstrukcije u formalnom smislu ustanovljen je 1936. godine. Zanimljivo je da je u to vrijeme postojao zaseban Zavod za drvene i masivne mostove tako da je bilo jasno da su metalni mostovi ostali u području djelovanja Zavoda za metalne konstrukcije. U Spomenici iz 1942. godine navodi se da je tada organizacijski postojala i Katedra za statiku i čelične građevine. Naime, u to vrijeme su zavodi bili organizacijske jedinice vezane uz znanstveni rad, a katedre uz nastavni rad. Kako je nositelj kolegija iz statike i željeznih konstrukcija bio isti nastavnik prof. dr. sc. Rajko Kušević, tako se i formirao naziv ove katedre.
Od ak. god. 1935./1936. uvode se na Građevnom odjelu Tehničkog fakulteta prvi puta samostalni predmeti na 4. godini studija Željezne konstrukcije zgrada (2+0 i 1+2) te Željezni mostovi (0+0 i 4+2), a oba kolegija predavao je prof. dr. sc. Rajko Kušević. S početkom 2. svjetskog rata nastavni plan se ne mijenja, ali se mijenjaju nazivi predmeta. Tako Željezne konstrukcije zgrada postaju Čelične konstrukcije zgrada, a Željezni mostovi Čelični mostovi. Satnica je ostala nepromijenjena kao i nositelj kolegija.
Od 1948. godine započinje izuzetna sveučilišna karijera prof. Marijana Ivančića koji tada počinje predavati kao sveučilišni docent kolegije Čelične inženjerske konstrukcije (3+3) te Masivne inženjerske konstrukcije II (3+3) na 4. godini konstruktivne skupine, te od 1949. i Čelične inženjerske konstrukcije (3+1) na 3. godini studija.
U 1952. godini, nakon dirigiranog studentskog štrajka, umirovljen je prof. dr. sc. Rajko Kušević te se od tada bitno mijenja i smjer građevinskih konstruktorskih predmeta. Profesor Marijan Ivančić nositelj je predmeta Čelične konstrukcije I i II (2+3 i 2+3) te Čelični mostovi (3+2). Na prometnom i hidrotehničkom usmjerenju ti se predmeti predaju u smanjenom opsegu.
Tijekom 1953. na fakultet dolazi prof. J. Erega, a dogodile su se i promjene u nastavnim planovima i programima. Prof. J. Erega preuzima kolegij Čelični mostovi te predaje novi kolegij Odabrana poglavlja iz čeličnih mostova. Uvodi se također novi predmet Teorija elastične stabilnosti koji predaje prof. Marijan Ivančić.

Doba Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta 1956.-1962.

Reorganizacijom Tehničkog fakulteta na četiri samostalna fakulteta, mijenjaju se i nastavni planovi na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGG fakultetu). Prve tri godine studija su zajedničke za sve slušače, a na zadnje dvije godine studija uz redovite kolegije uvodi se veliki broj izbornih predmeta. U okviru predmeta Zavoda za metalne konstrukcije predaju se sljedeći redoviti kolegiji: na 4. godini studija Čelične konstrukcije (2+0 i 2+4, Ivančić), Čelični mostovi (0+0 i 3+0, Erega), a na 5. godini studija Čelični mostovi (0+3 i 0+0, Erega). Od izbornih predmeta bili su Čelični mostovi (0+2, 2+0 i 0+6, Erega), Teorija elastične stabilnosti (0+0, 2+1 i 0+0, Ivančić), Čelične konstrukcije - odabrana poglavlja (2+0 i 0+4, Ivančić) i Čelični mostovi - odabrana poglavlja (2+6, Erega).

Doba Građevinskog fakulteta 1962.-1977.

U vrijeme prve samostalnosti Građevinskog fakulteta fakultet je organizacijski podijeljen u 3 odjela i u 10 zavoda. Tako je dio Zavoda za konstrukcije bio Odjel za metalne konstrukcije, čiji je predstojnik bio prof. Marijan Ivančić. U to vrijeme je djelatnost Odjela obuhvaćala i dalje uz metalne konstrukcije i metalne i spregnute mostove.
Prva nastavna godina 1962./1963. nastavlja se prema istom nastavnom programu kao i ranije. Od početka ak. god. 1963./1964. je reorganiziran i nastavni plan i program. Nakon tri zajedničke godine, na završne dvije godine studija uvode se umjesto grupa smjerovi.
Daljnje manje izmjene nastavnog plana i programa događaju se ak. god. 1966./1967. što nije bitnije utjecalo na kolegije iz područja metalnih konstrukcija, a kolegije predaju isti nastavnici.
U ak. god. 1970./1971. događa se veća promjena nastavnog plana i programa. Prof. Marijan Ivančić i dalje predaje Metalne konstrukcije na 3. godini Konstruktorski, Prometni i Hidrotehnički smjer (0+0 i 3+0), na 4. godini Konstruktorski smjer (2+0 i 0+4), Hidrotehnički i Organizaciono-tehnološki smjer (0+2 i 0+0). Prof. Erega u zajedništvu s prof. dr. sc. Dragutinom Horvatićem nastavlja predavati kolegij Metalni mostovi na 4. godini Konstruktorski smjer (3+0 i 2+0) te Prometni i Organizaciono-tehnološki smjer (2+0 i 1+0), a na 5. godini Konstruktorski smjer (0+4) i Prometni smjer (0+3). Prof. Ivančić predaje kolegij Teorija stabilnosti na 4. godini Konstruktorski smjer (2+0 i 0+0).
Sa značajnijom reorganizacijom nastave u ak. god. 1973./1974. Metalne konstrukcije uz prof. Ivančića počinje u zajedništvu predavati i prof. dr. sc. Vuk Milčić, a Metalne mostove izvodi prof. dr. sc. Dragutin Horvatić samostalno. Prof. dr. sc. Drago Horvatić značajno je promijenio kolegij Metalni mostovi te je ostavio poseban trag u gradnji metalnih i spregnutih mostova.

Doba Fakulteta građevinskih znanosti 1977.-1991.

Nakon udruživanja u Građevinski institut 1977. godine tadašnji Fakultet građevinskih znanosti Zagreb organiziran je u 9 zavoda. Događa se značajna promjena jer se u postojeću djelatnost Zavoda za metalne konstrukcije uvode i drvene konstrukcije, te tako postaje Zavod za metalne i drvene konstrukcije. Na čelu Zavoda bili su sljedeći predstojnici: prof. dr. sc. Marijan Ivančić (1977./1978.-1980./1981.), prof. dr. sc. Vuk Milčić (1981./1982.-1984./1985.) i prof. dr. sc. Dragutin Horvatić (1985./1986.-1990./1991.). Budući je znatan dio aktivnosti bio vezan uz stručni rad, važnu ulogu su imali i tehnički rukovodioci zavoda, koji su bili odgovorni za taj dio posla kao i općenito za poslovanje zavoda. Na toj dužnosti je najdulje bio mr. sc. Edo Hemerich kojeg je 1988. naslijedio mr.sc. Smiljan Jurić.
Zavod je podijeljen na dva odjela: brojčano dominantan Odjel za metalne konstrukcije i Odjel za drvene konstrukcije. Za cijelo vrijeme postojanja ovakve organizacijske strukture, Zavod za metalne i drvene konstrukcije je jedino tada imao svoj vlastiti laboratorij u Rakušinoj ulici i to isključivo za metalne konstrukcije. Na čelu laboratorija bio je mr.sc. Marijan Banovec. U laboratoriju su se osim rutinskih ispitivanja provodila i složenija znanstvena istraživanja, a vrlo često je bio i nezamjenjiv oslonac složenim poslovima projektiranja i nadzora vrlo širokog spektra građevinskih i strojarskih konstrukcija.
U to vrijeme zavod je brojio više od 30 zaposlenika, a njihov sastav je osiguravao vrlo kvalitetno izvođenje i najsloženijih projekata. Osim sveučilišnih nastavnika i diplomiranih građevinskih inženjera obuhvaćao je još i diplomirane inženjere strojarstva, strojarske tehničare te po jednog metalurga i brodograđevinara. To je bio veliki ljudski i stručni potencijal, koji je uspješno korišten kod izgradnje najsloženijih građevina od mostova, nuklearne elektrane, hidro- i termoelektrana, vodotornjeva, antenskih tornjeva, zahtjevnih industrijskih postrojenja i slično. Veliki broj građevinskih inženjera sudjelovao je u izvođenju nastave u okviru vježbi čime su studenti imali prilike učiti od asistenata direktno povezanih sa stručnim i znanstvenim radom.
U ak. god. 1976./1977. kolegij Metalne konstrukcije preuzima prof. dr. sc. Vuk Milčić, koji je značajno obilježio fakultet svojim djelovanjem posebno u području metalnih konstrukcija, ali i uvođenjem nove discipline na fakultet - inženjerstva pouzdanosti. Došao je na fakultet iz struke kao osnivač prvog projektnog biroa specijaliziranog za projektiranje metalnih konstrukcija u tadašnjoj Jugoslaviji - Metal-projekt.
Nova reorganizacija nastavnog plana događa se 1977./1978. Prve tri godine studija su zajedničke, a studij se skraćuje na 9 semestara. Usmjerenja se događaju tek na 4. godini studija i to sa dva konstruktorska usmjerenja. Na 3. godini studija prof. dr. sc. Vuk Milčić predaje Metalne konstrukcije (0+0 i 32+8) a prof. dr. sc. Stepan Sablić Drvene konstrukcije (0+0 i 32+16). Na 4. godini Konstruktorsko usmjerenje 1, koje je bilo više naslonjeno na metalne konstrukcije, predaju se sljedeći kolegiji: Metalne konstrukcije (40+40 i 36+16, Milčić), Drvene konstrukcije (32+32 i 0+0, Sablić) te Metalni mostovi (32+0 i 28+64, Horvatić). Na Konstruktorskom usmjerenju 2 kao i na Hidrotehničkom usmjerenju predaju se isti kolegiji u nešto manjem opsegu i shodno tome i manjoj satnici. Tih godina nastavnici održavaju nastavu i na građevinskim fakultetima u Splitu, Rijeci i Osijeku. Katedra je izgubila kolegij Teorija elastične stabilnosti odlaskom prof. Marijana Ivančića u mirovinu.
Slijedilo je još nekoliko manjih izmjena nastavnih planova sa isto tako malim promjenama u satnici kolegija, koji su se predavali. Od ak.god.1987./1988. u zajedništvu predaju prof. Milčić i prof. Androić Metalne konstrukcije I (0+0 i 45+30) i Metalne konstrukcije II na Konstruktorskom usmjerenju (45+0 i 0+45).

Doba Građevinskog fakulteta 1991.-danas

Nakon što je Građevinski fakultet postao samostalna visokoškolska institucija, organizacijski je podijeljen u devet odjela. Djelatnost vezana uz metalne konstrukcije jedna je od mnogih u tadašnjem Odjelu za konstrukcije čiji je pročelnik bio prof. dr. sc. Jure Radić. Statutarna podjela na početku samostalnosti nije obuhvaćala podjelu Odjela za konstrukcije na katedre, ali je neformalno postojala kao jedna od četiri katedri i Katedra za metalne konstrukcije i to s bitno manje članova nego što je to bilo u vrijeme postojanja Građevinskog instituta.
Nova reorganizacija dogodila se 1997. godine. Fakultet je podijeljen na 9 zavoda, a 2005. u okviru zavoda ustrojavaju se manje organizacijske jedinice - katedre i laboratoriji. Od tog vremena do danas postoji i formalno organizacijski Katedra za metalne konstrukcije u okviru Zavoda za konstrukcije. Međutim, kod te reorganizacije svi mostovi su izdvojeni u posebnu Katedru za mostove te je tako Katedra za metalne konstrukcije dodatno bila osiromašena.
Prvi pročelnik Katedre za metalne konstrukcije je od 2005./2006. do 2008./2009. bio prof. dr. sc. Boris Androić. Naslijedio ga je na toj dužnosti prof. dr. sc. Ivica Džeba od 2009./2010. do 2019./2020. Od tada dužnost pročelnika obnaša prof. dr. sc. Davor Skejić.
Sve do kraja ak. god. 1995./1996. nastava se odvijala prema istom nastavnom planu kao i ranije. U ak. god. 1996./1997. uvedene su određene promjene u nastavni plan, što se vidjelo i na kolegijima Katedre za metalne konstrukcije. Na 3. godini studija nositelji kolegija su prof. dr. sc. Boris Androić, doc. dr. sc. Darko Dujmović i doc. dr. sc. Ivica Džeba (0+0 i 3+2), a Metalne konstrukcije II na usmjerenju Konstrukcije predaje prof. dr. sc. Boris Androić (3+2). Od ak. god. 2002./2003. nositelji kolegija Metalne konstrukcije I su bili doc. Dujmović i doc. Džeba. Interesantno je da su to tada bili jedini kolegiji na dodiplomskom studiju, koje je održavala Katedra za metalne konstrukcije, a kao što je vidljivo djelomično je i smanjena satnica tih predmeta u odnosu na raniji nastavni plan i program. Ovo razdoblje ostaje zabilježeno u novijoj povijesti fakulteta s najmanjom satnicom iz područja metalnih konstrukcija unatoč činjenici povećane gradnje čelikom, ali i složenosti proračuna čeličnih konstrukcija u odnosu na konstrukcije od drugih materijala.
Na studiju VI/1 stupnja prof. dr. sc. Androić je na usmjerenju Građevinske instalacije držao i kolegije Metalne konstrukcije (15+15) i Spojevi elemenata (15+15) na 1. godini studija. U to vrijeme je kolegij Metalne i drvene konstrukcije na studiju VI/1 stupnja na svim ostalim smjerovima održavao prof. dr. sc. Zvonimir Žagar, koji je pripadao tada još uvijek neformalnoj Katedri za drvene konstrukcije. Taj studij se izdvaja iz sastava Građevinskog fakulteta 1998. godine čime prestaje i većina aktivnost naših nastavnika na tom studiju.
Velika nastavna reforma vezana je uz uvođenje bolonjskog načina studiranja. Uvodi se nekoliko novih kolegija, koji se do tada nisu predavali na ovoj razini obrazovanja: Spregnute konstrukcije i Pouzdanost konstrukcija kao obavezni predmeti te Primijenjena metalurgija kao izborni predmet, dok je Teorija stabilnosti vraćena Katedri za metalne konstrukcije i to kao izborni predmet. Tako od ak. god. 2005./2006. započinje trogodišnji preddiplomski studij na kojem kolegij Metalne konstrukcije na 3. godini predaje prof. dr. sc. Ivica Džeba (0+0 i 2+1). Na diplomskom studiju smjer Konstrukcije, od ak. god. 2009./2010., na 1. godini u zajedništvu prof. dr. sc. Androić i prof. dr. sc. Dujmović predaju sljedeće kolegije: Metalne konstrukcije II (2+2 i 0+0), Metalne konstrukcije III (0+0 i 2+2), Pouzdanost konstrukcija (2+0 i 0+0). Od izbornih predmeta na 2. godini, od ak. god. 2010./2011., prof. dr. sc. Darko Dujmović predaje Teoriju stabilnosti i Primijenjenu metalurgiju. Kolegij Primijenjena metalurgija od ak. god. 2011./2012. preuzima doc. dr. sc. Davor Skejić. Od ak. god. 2014./2015. pokrenut je novi kolegij na preddiplomskom studiju Uvod u konstruktorsko inženjerstvo na 2. godini (0+0 i 2+0) koji predaju u zajedništvu prof. dr. sc. Ivica Džeba i prof. dr. sc. Vlatka Rajčić.
Od početka ak. god. 2018./2019. doc. dr. sc. Ivan Lukačević počinje predavati kolegij Visoke zgrade u zajedništvu s doc. dr. sc. Anđelkom Vlašićem na diplomskom studiju na 2. godini (30+15 i 0+0).
Umirovljenjem prof. Dujmovića 2019. godine, kolegije Metalne konstrukcije II i III nastavlja predavati izv. prof. dr. sc. Davor Skejić, Pouzdanost konstrukcija u zajedništvu prof. dr. sc. Davor Skejić i doc. dr. sc. Ivan Lukačević te Stabilnost konstrukcija doc. dr. sc. Ivan Lukačević.
Umirovljenjem prof. dr. sc. Džebe 2020. godine, kolegij Metalne konstrukcije nastavljaju predavati izv. prof. dr. sc. Davor Skejić i doc. dr. sc. Ivan Lukačević, Spregnute konstrukcije doc. dr. sc. Ivan Ćurković i doc. dr. sc. Ivan Lukačević te Uvod u konstruktorsko inženjerstvo doc. dr. sc. Ivan Ćurković u zajedništvu s prof. dr. sc. Vlatkom Rajčić.
Početak 20.-tih godina ovog stoljeća označava ponovno razdoblje s većim brojem asistenata uz postojeća tri nastavnika te je na takav način Katedra za metalne konstrukcije brojčano dodatno ojačala.
Zaključno, 90-te godine prošlog stoljeća i početak ovog stoljeća obilježeno je također izuzetno velikom izdavačkom djelatnošću. Nastavnici i suradnici Katedre za metalne konstrukcije izdali su 20-tak sveučilišnih udžbenika i priručnika, od kojih je nekolicina izdana i od strane uglednih svjetskih izdavača na engleskom, njemačkom i grčkom jeziku.

Poslijediplomski studiji i znanstveno-istraživački rad

U cijelo vrijeme održavanja poslijediplomskih studija od ak. god. 1963./1964. do danas, Katedra za metalne konstrukcije je bila zastupljena sa svojim kolegijima, koji su odražavali s jedne strane znanstveno-istraživački interes nastavnika, a s druge strane suvremene tendencije u svjetskoj znanosti.
Od samih začetaka tih poslijediplomskih studija pa sve do sredine 70.-tih godina prošlog stoljeća jedini zastupljeni nastavnik s Katedre bio je prof. dr. sc. Marijan Ivančić sa problematikom stabilnosti konstrukcija. Tada mu se priključuje prof. dr. sc. Vuk Milčić koji uvodi novo područje istraživanja konstrukcija - sigurnost konstrukcija, koje će obilježiti njegov znanstveno-istraživački opus i dugoročno utjecati na smjer istraživanja ne samo na Katedri za metalne konstrukcije nego i šire. Sredinom 80.-tih godina prof. dr. sc. Dragutin Horvatić značajnije proširuje područje istraživanja i počinje prvi puta predavati područje spregnutih konstrukcija od čelika i betona kao i o konstrukcijama od laganih metala, sandučastim nosačima te o graničnoj analizi metalnih konstrukcija. To razdoblje je značajno što prvi puta područje metalnih konstrukcija zauzima značajniji prostor u programu poslijediplomskih studija na Građevinskom fakultetu. Umirovljenjem prof. dr. sc. Vuka Milčića, sredinom 90.-tih godina područje sigurnosti preuzima prof. dr. sc. Boris Androić, a uvodi i novo područje zamaranja konstrukcija. Odlaskom u mirovinu prof. dr. sc. Dragutina Horvatića, područje spregnutih konstrukcija nastavlja predavati prof. dr. sc. Ivica Džeba, a nakon umirovljenja prof. dr. sc. Borisa Androića područje sigurnosti odnosno pouzdanosti konstrukcija nastavljaju predavati najprije profesori Darko Dujmović i Ivica Džeba, a poslije njih izv. prof. dr. sc. Davor Skejić i doc. dr. sc. Ivan Lukačević.
Područje istraživanja se sve više širi te se u poslijediplomskim studijima sve više odražava raznolikost novih specijalističkih područja koje predaju nastavnici Katedre za metalne konstrukcije: aluminijske konstrukcije, modeliranje konstrukcija, inženjerstvo pouzdanosti, nosivi sustavi metalnih konstrukcija itd.
Nastavnici i suradnici Katedre za metalne konstrukcije voditelji su i suradnici na brojnim znanstveno-istraživačkim projektima u zemlji i svijetu što je rezultiralo objavljivanjem velikog broja znanstvenih radova u časopisima i na kongresima. Na katedri je obranjen veliki broj magistarskih i doktorskih te specijalističkih radova, a nastavnici su održavali poslijediplomsku nastavu i na svim građevinskim fakultetima u zemlji.

Stručni rad

Od samih začetaka fakulteta nastavnici su dolazili na fakultet uglavnom već kao etablirani stručnjaci iza kojih je bio respektabilan stručni rad. Stoga se i najveća građevinska ostvarenja kao i velika raznolikost stručnog rada većinom vežu za razdoblje do 90.-tih godina prošlog stoljeća. Ne treba zaboraviti da je prvi nastavnik tada Željeznih konstrukcija na Tehničkoj visokoj školi prof. Aleksander Kaiser radio honorarno jer je paralelno vodio svoju građevinsku tvrtku te je na takav način, naravno, i radio na velikim projektima. Nastavnici Zavoda za metalne konstrukcije su od osnutka ostvarivali suradnju s privredom, a bavili su se projektiranjem, vođenjem i nadzorom značajnih inženjerskih građevina. Prof. Ivančić je ostao poznat po svojim brojnim projektima od kojih se njegovo ime najviše veže uz televizijske tornjeve i jarbole, koji su rađeni za potrebe Radiotelevizije i Direkcije jugoslavenskih željeznica. U to vrijeme izrađen je i projekt originalnog montažnog jarbola visine 150 metara za Daccu u Istočnom Pakistanu (realizirana izgradnja 1967.). Bio je to prvi veliki inozemni posao. Također je poznato i da je prof. dr. sc. Vuk Milčić došao na fakultet kao osnivač i voditelj prvog specijaliziranog projektnog biroa za metalne konstrukcije Metal-projekt gdje su ostvareni veliki i značajni projekti. Između ostalog, prvu zgradu u spregnutoj izvedbi (dogradnja) u Zagrebu kao i prvi željeznički spregnuti most u tadašnjoj Jugoslaviji projektirao je upravo prof. dr. sc. Vuk Milčić. Autor je mnogih projekata za industrijska postrojenja i drugih složenih konstrukcija. U vrijeme Građevinskog instituta nastavnici i suradnici Katedre za metalne konstrukcije imali su prilike raditi na najsloženijim i vrlo raznovrsnim projektima, ponajviše na poslovima osiguranja kvalitete. Djelatnici Katedre za metalne konstrukcije i dalje se bave stručnim radom i pokrivaju također dosta široko i raznovrsno područje metalnih konstrukcija.

U Zagrebu, 19. lipnja 2021.
prof. dr. sc. Ivica Džeba