Za postojanja AGG fakulteta geometrija je bila objedinjena u katedri s tri nastavnika, a Nacrtnu je geometriju kao značajan kolegij na početku studiranja predavao Vilko Niče, svakako jedan od najpoznatijih geometričara u Hrvatskoj i šire. Predavajući na postdiplomskom studiju PMF-a odgojio je jednu grupu geometričara koji će se pretežno baviti sintetičkom geometrijom.

Nakon osnivanja Zavoda za matematiku na Građevinskom fakultetu njegovim vodećim članom postaje jedan od Ničeovih sljedbenika Branko Kučinić, koji unutar Zavoda osniva tzv. Kabinet za geometriju. Osim što brine za izvođenje nastave Nacrtne i  Primijenjene geometrije na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Kabinet organizira nastavu i na novoosnovanim Građevinskim fakultetima u Splitu, Osijeku i Varaždinu.

Osamdesetih je godina provedena znatna pedagoška i metodička modernizacija nastave nacrtne geometrije. Pored većih zahvata u nastavne sadržaje u svrhu usklađivanja nastave s praktičnim potrebama struke, smanjen je broj studenata u grupama za predavanja i vježbe, uvedene su metode aktivne nastave, kao i poticajne mjere kontinuiranog praćenja rada studenata tijekom semestra uz odgovarajuće ocjenjivanje. Tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije prihvatilo je znanstveno-pedagošku temu „Kibernetičko zasnivanje nastave geometrijskih predmeta“ (voditelj Kučinić) ostvarenu u suradnji s pedagoškim odjelom Filozofskog fakulteta u Zagrebu. S današnjeg stajališta može se reći da je to bila preteča načina obrazovanja koju je prije pet godina uveo Bolonjski proces.

Velika je važnost na toj katedri davana organiziranju nastave geometrije putem individualnog rada sa studentima. Geometrijski predmeti na Građevinskom fakultetu imaju za cilj upoznati studente s geometrijskim zakonitostima u prostoru, razviti sposobnosti matematičkog razmišljanja i zaključivanja, te rješavanja trodimenzionalnih problema. Upoznavanje s metodama projiciranja i njihove primjene u projektiranju bilo je i ostalo na prvom mjestu po važnosti u radu nastavnika Katedre za geometriju.

Bolonjskim procesom smanjen je broj sati geometrijskih predmeta, ukinuta je Primijenjena geometrija, a novim se jednosemestralnim predmetom Deskriptivna geometrija pokušalo sačuvati najnužnije sadržaje geometrije. Predavanja su se modernizirala upotrebom računala, a tiskanjem udžbenika u vidu CD-Roma (konstrukcije su izvedene u PowerPointu) omogućeno je brže i temeljitije savladavanje gradiva, kao i racionalnije korištenje sati predavanja i vježbi. Potrebno je napomenuti da se tim udžbenikom služi većina nastavnica nacrtne geometrije na tehničkim fakultetima i visokim školama u Hrvatskoj, kao i neki nastavnici u Mostaru, Ljubljani, te u Budimpešti.

Kako je upravo na Građevinskom fakultetu u Zagrebu zadnjih tridesetak godina najjača koncentracija geometričara izvan Matematičkog odjela PMF-a, ta je grupa na čelu s B. Kučinićem prije 18 godina inicirala osnivanje Hrvatskog društva za geometriju i grafiku, koje je aktivno i danas, te koje svake godine organizira međunarodni znanstveno- stručni simpozij. Članice katedre bile su predsjednice, tajnice, članice upravnog odbora, urednice znanstveno-stručnog časopisa KoG,...

Uz nastavne obaveze članice Katedre za geometriju bile su voditeljice i suradnice na tri domaća i dva međunarodna znanstvena projekta putem kojih su realizirale suradnju s geometričarima iz Instituta za geometriju Fakulteta tehnologije i ekonomskih znanosti u Budimpešti, kao i s drugim Institutima za geometriju na tehničkim univerzitetima u Austriji i Njemačkoj.  U godini kada završava rad na znanstvenom projektu MZOS-a „Krivulje i plohe u euklidskom i neeuklidskim prostorima“, prihvaćena su dva nova razvojna projekta, čija se realizacija očekuje naredne godine.

Tijekom niza godina kao nastavnici geometrijskih predmeta na Građevinskom fakultetu radili su: Branko Kučinić, Slavko Hozjan, Kroacija Kučera, Ana Sliepčević, Vlasta Szirovicza, Ivanka Babić, Sonja Gorjanc,  Zdravka Božikov, Krešimir Fresl, Jelka Beban-Brkić, Dora Pokaz, Helena Halas.