Izložba Riznica znanstvene inženjerske misli od 1739.

Izložba Riznica znanstvene inženjerske misli od 1739. otvorit će se 19. listopada 2022. u Knjižnici Građevinskoga fakulteta u 18 sati. Izložba će biti otvorena do 1. prosinca 2022.

Na izložbi će biti predstavljena najstarija izdanja iz fundusa Knjižnice iz Zbirke stare i rijetke knjige, a riječ je o udžbenicima i priručnicima pionira inženjerske misli koji su pod krilaticom "Sapere aude" svojim prosvjetiteljskim idejama potaknuli razvoj različitih znanstvenih sredina u Europi i šire. Izložbu su organizirali djelatnici Knjižnice, a izložena su djela jednoga od rijetkih povjesničara renesansnih strojeva i inženjera u najsuvremenijem smislu te riječi te preciznog dizajnera modela, Bernarda Foresta de Belidora (1698.–1761.). Belidor je bio slavni vojni i građevinski inženjer koji je napisao značajna djela o inženjerstvu, topništvu, balistici i fortifikaciji, ali njegova slava prvenstveno počiva na njegovom klasiku, djelu o hidraulici L'architecture hydraulique. Belidor u svom radu pokriva teme iz inženjerske mehanike, mlinova i vodenih kotača, pumpi, luka i radova na moru. Pokazao se sposobnim za hrabar pokušaj primjene Newtonove matematike i fizike na strojeve, preduhitrivši za pola stoljeća proces znanstvene obrade tehnologije koji će kasnije ratificirati rođenje racionalne mehanike. Slijede primjeri inženjerskih djela velikih umova 18. stoljeća kao što je enciklopedija Christiana Ludwiga Stieglitza, "Encyklopädie der bürgerlichen Baukunst" - prvo i jedino izdanje, vrlo rijetko, opsežan njemački vodič kroz civilnu arhitekturu. Nadalje, djela njemačkog matematičara i arhitektonskog teoretičara Johanna Friedricha Penthera (1693.-1749.) od kojega posjedujemo 3. i 4. svezak. Taj posljednji 4. svezak "Anleitung zur Bürgerlichen Bau-Kunst" najznačajnija je rasprava njemačkog pisca o građanskoj arhitekturi. Slijedi rijetko prvo izdanje djela o vojnoj arhitekturi njemačkoga matematičara Laurenza Johanna Daniela Suckowa (1722. – 1801.) "Erste Gründe der Kriegs-Baukunst in einem Zusammenhange entworfen" - priručnik za crtanje različitih vrsta utvrda. Carl Friedrich von Wiebeking (1762.-1842.) svojom graditeljskom djelatnošću utemeljenom na suvremenoj stručnoj literaturi i vlastitim istraživanjima može se smatrati jednim od najranijih predstavnika modernog građevinarstva. Raznovrsne djelatnosti Wiebekinga koje su uključivale izgradnju mostova, cesta i hidrotehnike još uvijek jasno nose obilježja kasnog 18. stoljeća. Bio je daleko ispred svog vremena s prijedlogom osnivanja hidrotehničkih istraživačkih instituta koja su osnovane u Njemačkoj tek početkom 20. stoljeća.Christian baron von Wolff (1679.-1754.) bio je filozof, matematičar i znanstvenik, njemački glasnogovornik prosvjetiteljstva, Leibnizov učenik. Njegov matematički rječnik opisuje pojmove koji se pojavljuju u matematici, astronomiji, fizici, arhitekturi, glazbi i mnogim drugim područjima. Wolffa, "Praeceptora Germaniae", glavnog predstavnika Leibniz-Wolffove filozofije, Kant je slavio kao "začetnika duha temeljitosti u Njemačkoj koji još nije ugašen". Postao je profesor matematike i filozofije na Sveučilištu u Marburgu, Hesseu, a kao znanstveni savjetnik Petra Velikoga (1716.-25.) pomogao je u osnivanju Sankt-Peterburške akademije znanosti. Nakon povratka na Sveučilište u Halleu postao je kancelar (1741.-54.). Djela Karla Rittera von Biraga, Josepha Shemerla, Franza Josepha von Gerstnera i Ludwiga Christiana Friedricha Förstera donose spoznaje o visokom stupnju razvoja graditeljstva u prvoj polovici 19. stoljeća, posebice tehnike gradnje mostova, vijadukata i tunela, omogućivši da željeznica dopre i do nepristupačnih područja.Karl Ritter von Birago izumio je most s odvojivim nogarama i pontonima, koji je usvojila austrougarska vojska 1828. godine, a potom i mnoge europske zemlje. Bio je to prvi pontonski most na svijetu. Joseph Maria Schemerl von Leythenbach bio je arhitekt, hidrotehničar i autor mnogih projekata koji uključuju dizajn fasade današnje Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, proširenje kanala Wiener Neustädter u Beču, etc. Franz Joseph von Gerstner je 1822. izradio prvi projekt željezničkog spoja Vltave i Dunava, koji je ostvario njegov sin. Prije nego je razvijena točna teorija vodenih valova, objavio je teoriju (1802.) pravilnih vrtložnih valova idealne tekućine na akvatoriju beskonačne dubine. Po njemu se tzv. valovi duboke vode (kada je visina i duljina vala mnogo manja od dubine vode) nazivaju Gerstnerovi valovi. Ludwig Christian Friedrich Förster utemeljitelj je ahitektonskog časopisa Allgemeine Bauzeitung mit Abbildungen., najvažnije publikacije za područje arhitekture u vrijeme Habsburške Monarhije. Osnovao ga je 1836., a prestao je izlaziti 1918. godine. Zbirka stare i rijetke knjige broji 383 jedinice građe od kojih 225 ima svojstvo zaštićenoga kulturnoga dobra Republike Hrvatske (izdanja do 1850. godine) napisana najvećim dijelom na njemačkom jeziku, manjim dijelom na francuskom i hrvatskom jeziku.Izložba je organizirana u sklopu Dana europske kulturne baštine 2022. s ovogodišnjom temom Održivost baštine. Manifestacija promiče skrb o kulturnom nasljeđu i upućuje na ponovno stjecanje tradicionalnih znanja o održivim materijalima, tehnologijama i praksama i tako pridonosi održivom razvitku u cjelini. Izložena građa nam također svjedoči o interesima i obrazovnim naporima hrvatskih inženjerskih pionira, zagrebačke sekcije Društva inižinira i arhitekata koji su navedenu građu i darovali Knjižnici prilikom osnivanja Fakulteta i Knjižnice 1919., Društva koje je zaslužno za institucionaliziranje tehničkog visokog školstva u Hrvatskoj i osnivanje i otvaranje Kraljevske tehničke visoke škole u Zagrebu 29. studenoga 1919.