Povijest Knjižnice

Knjižnica Građevinskog fakulteta osnovana je 1919. godine kao Knjižnica Visoke tehničke škole u Zagrebu koji 1926. prerasta u Tehnički fakultet, a knjižnica mijenja ime u Knjižnicu Tehničkog fakulteta. U nove prostorije fakulteta u Kačićevoj ulici Knjižnica je preseljena 1940. godine i dobiva svoje sadašnje prostorije u prizemlju zgrade. Knjižnica se sastoji od velike studentske čitaonice sa 120 mjesta, spremišnog prostora s policama, male profesorske čitaonice i sobe za bibliotekara. Knjižni fond postupno se povećava pa 1949. broji 20 000 svezaka knjiga i časopisa.

Diobom Tehničkog fakulteta 1956. dolazi do velikih promjena u životu knjižnice. Novoosnovani tehnički fakulteti osnivaju svoje knjižnice, a knjižnični fond podijeljen je ugovorom tako da je svaki fakultet dobio literaturu iz svoje uže struke, dok su pomoćne tehničke znanosti popust matematike, mehanike, fizike i dr. podijeljene u određenim postotcima.

Nova podjela tehničkih fakulteta uslijedila je 1962. kada samostalno počinju djelovati Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet. Ovoga puta ne dolazi do podjele knjižnične građe niti osoblja knjižnice, a 1965. knjižnica mijenja naziv u – Knjižnica Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta.

1977. godine integracijom Građevinskog fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske nastaje Građevinski institut – Zagreb pod kojim knjižnica nabavlja mnogo različite stručne literature. U knjižnom fondu u to je doba dostupno 30 000 knjiga i 1000 svezaka časopisa koje je knjižnica nabavljala tijekom svojeg postojanja.  

Četrnaest godina nakon integracije 1991. godine nastaje Građevinski fakultet kao samostalna organizacija. Knjige smještene u Knjižnici ostaju u njegovom vlasništvu, dok se časopisi i zavodske knjige dijele između fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske. U istom se periodu Knjižnica djelomično renovira te se uvodi računalna obrada knjižnične građe.

U ožujku 2005. knjižnica se potpuno preuređuje. Rad s korisnicima nastavlja se u smanjenom opsegu u prostoru Vijećnice, a dio građe premješten je u prostor Građevinskog fakulteta na Svetom Duhu. Nakon završenih građevinskih radova u rujnu iste godine započinje preseljenje knjižnične građe u obnovljeni i modernizirani prostor sa 96 sjedećih mjesta u čitaonici, okruglim stolom sa 16 mjesta za čitanje časopisa i dva računala, a knjige su smještene na policama u slobodnom pristupu.

Zgrada Fakulteta se 2022. godine obnavlja od oštećenja od potresa te se prostor knjižnice smanjuje na 286 m2 od čega se 99 m2 koristi za studentsku čitaonicu.

Knjižnica danas posjeduje oko 26000 svezaka knjiga, uglavnom iz područja građevinarstva, geodezije, arhitekture i urbanizma te oko 2660 svezaka časopisa. Trenutno se nabavlja 8 tiskanih i 11 elektroničkih naslova na godinu. U referentnoj zbirci velik je izbor enciklopedija, leksikona, rječnika i drugih priručnika, a u knjižnici su pohranjeni magistarski radovi, specijalistički radovi i doktorske disertacije obranjene na sva tri fakulteta.

Knjižnicom upravlja Građevinski fakultet, a smještena je u prizemlju glavne zgrade Fakulteta u Kačićevoj 26.

 


Novosti

Skupnu radionicu pretraživanja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija održala je voditeljica Knjižnice za studente prijediplomskog studija u računalnoj učionici KU2 28. 4. 2025. Individualne radionice informacijske pismenosti se redovito održavaju u Knjižnici na zahtjev studenta. Zahtjev za terminom radionice se šalje na e-mail adresu: knjiznica@grad.unizg.hr Cilj radionice je edukacija studenata o mogućnostima pristupa e-izvorima znanstvenim i stručnim informacijama te samostalno pretraživanje bibliografije za pisanje znanstvenih i stručnih radova.
Koje su temeljne sigurnosne prijetnje i izazovi u eri informacijskog društva? Pitanja koja bi državni akteri, u kontekstu nacionalne sigurnosti, trebali postaviti, između ostalog, uključuju sljedeće: U koju svrhu tvrtke poput Googlea i Baidua digitaliziraju knjige i časopise? U koju svrhu tvrtke poput Baidua, Alfe i Tesle prikupljaju podatke o cestovnoj infrastrukturi i prometu? U koju svrhu tvrtke poput Clearview AI prikupljaju slike lica? U koju svrhu društvene mreže prikupljaju podatke o svojim korisnicima i posjetiteljima? Je li kineski sustav društvenog kreditiranja jedini sustav takve vrste koji postoji? Hoćemo li svjedočiti rastu takvih sustava na globalnoj razini? Kako osigurati da širenje lažnih vijesti ne postane kontaminacija vijesti i cenzura informacija? Imamo li istinski kapacitet da osiguramo pravovremene i točne informacije i jesmo li spremni boriti se protiv hibridnog ratovanja kibernetičkih informacija? Osnažuje li naš obrazovni sustav mlade generacije da shvate moć generativne umjetne inteligencije?
U srijedu, 17. siječnja, u našoj je Knjižnici održano predstavljanje knjige izv. prof. dr. sc. Ivice Martinjaka MATEMATIČKA ANALIZA in medias res.