Povijest Knjižnice

Knjižnica Građevinskog fakulteta osnovana je 1919. godine kao Knjižnica Visoke tehničke škole u Zagrebu koji 1926. prerasta u Tehnički fakultet, a knjižnica mijenja ime u Knjižnicu Tehničkog fakulteta. U nove prostorije fakulteta u Kačićevoj ulici Knjižnica je preseljena 1940. godine i dobiva svoje sadašnje prostorije u prizemlju zgrade. Knjižnica se sastoji od velike studentske čitaonice sa 120 mjesta, spremišnog prostora s policama, male profesorske čitaonice i sobe za bibliotekara. Knjižni fond postupno se povećava pa 1949. broji 20 000 svezaka knjiga i časopisa.

Diobom Tehničkog fakulteta 1956. dolazi do velikih promjena u životu knjižnice. Novoosnovani tehnički fakulteti osnivaju svoje knjižnice, a knjižnični fond podijeljen je ugovorom tako da je svaki fakultet dobio literaturu iz svoje uže struke, dok su pomoćne tehničke znanosti popust matematike, mehanike, fizike i dr. podijeljene u određenim postotcima.

Nova podjela tehničkih fakulteta uslijedila je 1962. kada samostalno počinju djelovati Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet. Ovoga puta ne dolazi do podjele knjižnične građe niti osoblja knjižnice, a 1965. knjižnica mijenja naziv koji se koristi i danas – Knjižnica Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta.

1977. godine integracijom Građevinskog fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske nastaje Građevinski institut – Zagreb pod kojim knjižnica nabavlja mnogo različite stručne literature. U knjižnom fondu u to je doba dostupno 30 000 knjiga i 1000 svezaka časopisa koje je knjižnica nabavljala tijekom svojeg postojanja.  

Četrnaest godina nakon integracije 1991. godine nastaje Građevinski fakultet kao samostalna organizacija. Knjige smještene u Knjižnici ostaju u njegovom vlasništvu, dok se časopisi i zavodske knjige dijele između fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske. U istom se periodu Knjižnica djelomično renovira te se uvodi računalna obrada knjižnične građe.

U ožujku 2005. knjižnica se potpuno preuređuje. Rad s korisnicima nastavlja se u smanjenom opsegu u prostoru Vijećnice, a dio građe premješten je u prostor Građevinskog fakulteta na Svetom Duhu. Nakon završenih građevinskih radova u rujnu iste godine započinje preseljenje knjižnične građe u obnovljeni i modernizirani prostor sa 96 sjedećih mjesta u čitaonici, okruglim stolom sa 16 mjesta za čitanje časopisa i dva računala, a knjige su smještene na policama u slobodnom pristupu.

Knjižnica danas posjeduje oko 45 000 svezaka knjiga, uglavnom iz područja građevinarstva, geodezije, arhitekture i urbanizma te 300 naslova časopisa. Trenutno se nabavlja 16 naslova na godinu. U referentnoj zbirci velik je izbor enciklopedija, leksikona, rječnika i drugih priručnika, a u knjižnici su pohranjeni magistarski radovi, specijalistički radovi i doktorske disertacije obranjene na sva tri fakulteta.

Knjižnicom upravlja Građevinski fakultet, a smještena je u prizemlju glavne zgrade Fakulteta u Kačićevoj 26.

 


Novosti

Skupnu radionicu pretraživanja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija održala je voditeljica Knjižnice za studente prijediplomskog studija u računalnoj učionici KU2 28. 4. 2025. Individualne radionice informacijske pismenosti se redovito održavaju u Knjižnici na zahtjev studenta. Zahtjev za terminom radionice se šalje na e-mail adresu: knjiznica@grad.unizg.hr Cilj radionice je edukacija studenata o mogućnostima pristupa e-izvorima znanstvenim i stručnim informacijama te samostalno pretraživanje bibliografije za pisanje znanstvenih i stručnih radova.
Koje su temeljne sigurnosne prijetnje i izazovi u eri informacijskog društva? Pitanja koja bi državni akteri, u kontekstu nacionalne sigurnosti, trebali postaviti, između ostalog, uključuju sljedeće: U koju svrhu tvrtke poput Googlea i Baidua digitaliziraju knjige i časopise? U koju svrhu tvrtke poput Baidua, Alfe i Tesle prikupljaju podatke o cestovnoj infrastrukturi i prometu? U koju svrhu tvrtke poput Clearview AI prikupljaju slike lica? U koju svrhu društvene mreže prikupljaju podatke o svojim korisnicima i posjetiteljima? Je li kineski sustav društvenog kreditiranja jedini sustav takve vrste koji postoji? Hoćemo li svjedočiti rastu takvih sustava na globalnoj razini? Kako osigurati da širenje lažnih vijesti ne postane kontaminacija vijesti i cenzura informacija? Imamo li istinski kapacitet da osiguramo pravovremene i točne informacije i jesmo li spremni boriti se protiv hibridnog ratovanja kibernetičkih informacija? Osnažuje li naš obrazovni sustav mlade generacije da shvate moć generativne umjetne inteligencije?
U srijedu, 17. siječnja, u našoj je Knjižnici održano predstavljanje knjige izv. prof. dr. sc. Ivice Martinjaka MATEMATIČKA ANALIZA in medias res.
Revizijom Zbirke doktorskih, magistarskih i specijalističkih radova sastavljen je popis radova koje posjeduje naša Knjižnica. Zbirka, odnosno radovi podijeljeni su na tri područja: arhitektura, građevinarstva i geodezija.