Doktorski studij se izvodi kroz nastavu i istraživački rad, praktična istraživanja, rad u laboratorijima, te rad na istraživačkom projektu u okviru kojeg je tema kandidata. Studij se izvodi s trajanjem od 3 godine. Nastava traje dva semestra, a na izvanrednom studiju je produženo trajanje istraživačkog rada. Studenti tijekom studija mogu povremeno boraviti, odnosno provesti jedan semestar, na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu. Na drugom fakultetu se može obavljati istraživački rad i/ili polagati ispiti.

Plan i program doktorskog studija

Program doktorskog studija Građevinarstvo traje 3 godine i ukupno iznosi 180 ECTS bodova (izraženo preko ukupnog opterećenja doktoranda). Središnja komponenta studija je znanstveno istraživanje, a osnovna struktura programa, izbor kolegija i ostale aktivnosti određeni su temom/područjem doktorskog rada. Osnovna struktura programa uključuje: doktorski rad, nastavu u obliku kolegija, stjecanje generičkih vještina, istraživačke seminare, diskusijske skupine, te ostale aktivnosti usmjerene na razvijanje istraživačkog rada doktoranda (posebice objavljivanje radova).

Doktorski rad čini dominantni dio studija, a uključuje istraživanje, izradu i obranu. Doktorand je obvezan prije obrane doktorskog rada imati u časopisu indeksiranom u WoSCC (Web of Science Core Collection) bazi podataka objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan rad (u kojemu je jedini ili jedan od glavnih autora), tematski vezan za doktorsko istraživanje, koji se boduje sa 10 ECTS bodova. Svim aktivnostima vezanim za doktorski rad ostvaruje se 115 ECTS bodova. Doktorski rad može se pisati i braniti na hrvatskom ili na engleskom jeziku. Naslov, sažetak i ključne riječi disertacije moraju biti napisane i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Sažetak treba omogućiti razumijevanje cilja rada, metoda istraživanja, rezultata i zaključaka. Doktorski rad mora biti izvorni znanstveni rad koji može biti u obliku:

a)    Monografije i sadržava sljedeća poglavlja: hipotezu rada, relevantan pregled sadašnjeg stanja znanja na području istraživanja, opis metoda korištenih u vlastitom istraživanju, opis vlastitog istraživanja s prikazom rezultata, zaključak iz kojeg se može prepoznati nedvojbeni izvorni znanstveni doprinos, te popis upotrijebljene literature. 
b)    Skup objavljenih znanstvenih radova popraćen kritičkim preglednim poglavljem, koje se sastoji od uvoda, rasprave, zaključka i iscrpnog pregleda relevantne literature (tzv. skandinavski model). Kritički pregled smješta rezultate doktorskog rada u kontekst postojećih znanstvenih spoznaja. Takav je oblik rada moguć samo u sklopu istraživačkog rada na doktorskom studiju, a znanstveni radovi moraju biti objavljeni nakon upisa na doktorski studij. Znanstveni radovi koji se objedinjeni predlažu kao doktorski rad moraju činiti zaokruženu cjelinu od najmanje tri rada objavljena u časopisima pokrivenima bazom Web of Science ili drugim jednakovrijednim bazama specifičnim za pojedina znanstvena područja, od kojih barem jedan u časopisu s faktorom odjeka većim od medijana faktora odjeka časopisa iz područja doktorskog istraživanja. Svaki rad, osim uz posebno obrazloženje, može kvalificirati samo jednog doktoranda. Doktorand mora biti glavni autor u najmanje dva rada od navedenih. Objedinjeni radovi moraju davati novi znanstveni doprinos u odnosu na pojedinačne radove.

Tablica: Struktura programa doktorskog studija i pripadajućih ECTS bodova

Nastava podrazumijeva upis barem četiri kolegija po 6 ECTS bodova, po dogovoru i izboru doktoranda i mentora/studijskog savjetnika. U dogovoru s mentorom doktorandi mogu birati i kolegije sa srodnih programa na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno na drugim sveučilištima.

Razvijanje i stjecanje generičkih vještina ostvaruje se kroz obvezni kolegij ''Metodologija znanstvenog istraživanja'' (6 ECTS) koji uključuje predavanja i primjerene radionice (1. Kako napisati znanstveni članak, 2. Praktični primjeri pretraživanja centra za on-line baze podataka, 3. EndNote kompjutorski program za skladištenje referenci, 4. Faze izrade doktorske disertacije, 5. Kako predložiti temu doktorske radnje i popuniti obrazac DR.SC.-01., 6. Prezentacije doktoranada u tijeku izrade radnje).
U cilju razvijanja istraživačkog rada, usvajanja znanstvene metodologije i kritičkog mišljenja uspostavljaju se Istraživački seminari i Diskusijske skupine. Ove aktivnosti spadaju u druge obvezne oblike rada.

a) Istraživačkim seminarom obuhvaćene su sljedeće aktivnosti: javna obrana / razgovor o temi i izvornom znanstvenom doprinosu doktorskog rada te možebitne prezentacije o tijeku izrade doktorskog rada s raspravom, gostujuća predavanja i slični obvezni oblici rada. Seminar organiziraju voditelji i nastavnici u istraživačkim područjima. Održavaju se na sve tri godine studija i njihovim pohađanjem ostvaruje se 16 ECTS bodova na 1. godini studija, a na 2. i 3. godini po 1  ECTS bod  godišnje. Na prvoj je godini veći broj bodova jer doktorand mora zajedno s mentorom prirediti rad te ga prezentirati na Simpoziju doktorskog studija građevinarstva koji organizira Građevinski fakultet. Navedeni se rad u cijelosti objavljuje u zborniku koji se priređuje za potrebe simpozija. Predviđeno je uspostavljanje istraživačkih seminara iz: geotehnike, hidrotehnike, inženjerskih konstrukcija, materijala u građevinarstvu, mehanike konstrukcija, organizacije građenja i prometnica.

b) Diskusijske skupine organiziraju mentori / studijski savjetnici, a na njima se raspravljaju novija istraživačka postignuća, pregled novije literature, odabrane teme zanimljive za tekuća i buduća istraživanja i sl. Kroz diskusijske skupine stječe se 1 ECTS bod godišnje.

Kroz druge obvezne oblike rada ostvaruje se 27 ECTS bodova. ECTS bodove za Istraživačke seminare i Diskusijske skupine, koje ustrojava i izvodi Fakultet, određuje i u indeks upisuje, mentor / studijski savjetnik odnosno mentor. Za oblike rada koje ne ustrojava i ne izvodi Fakultet ECTS bodove određuje i u indeks upisuje ECTS koordinator po pribavljenom mišljenju mentora / studijskog savjetnika odnosno mentora.

Izborni oblici rada uključuju: objavljivanje radova, upis dodatnog izbornog kolegija, usavršavanje u drugim znanstvenim organizacijama, ljetne škole ili druge prikladne radionice na sveučilištu ili drugim znanstvenim organizacijama. Kroz izborne oblike rada potrebno je ostvariti 14 ECTS bodova. Propisane ECTS bodove treba prikupiti iz barem dvije različite aktivnosti. Za oblike rada koje ne ustrojava i izvodi Fakultet ECTS bodove određuje i u indeks upisuje ECTS koordinator po pribavljenom mišljenju mentora/studijskog savjetnika odnosno mentora.