Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Specijalistički studij Potresno inženjerstvo

LETAK 2023

Novi rok za prijave za upis studija u ak.god. 2023/24.: 1.rujna 2023.

Natječaj za upis polaznika u ak.god. 2023/24.

Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Potresno inženjerstvo izvodi se u znanstvenom području tehničkih znanosti.

Poslijediplomski specijalistički studij Potresno inženjerstvo namijenjen je, kao oblik stručnog usavršavanja, odnosno cjeloživotnog učenja, primarno inženjerima građevinarstva i arhitekture koji se bave poslovima projektiranja i izvedbe građevina otpornih na djelovanje potresa. Studij se temelji na primjeni znanstveno utemeljenih spoznaja o ponašanju konstrukcija u potresu i suvremenih normi za protupotresno projektiranje. Polaznicima će se omogućiti stjecanje znanja i vještina u području dinamike konstrukcija, primjene suvremenih metoda proračuna, tehnika pojačanja postojećih konstrukcija, sanacija građevina koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, metodologija za procjenu rizika od potresa, ispitivanja konstrukcija i materijala, protupotresng projektiranja mostova, primjene izolatora i drugih uređaja za trošenje energije, primjene suvremenih materijala i tehnologiji izvedbe građevina.

Euromediteranski model potresne opasnosti (ESHM20) jasno svrstava Republiku Hrvatsku u jednu od seizmički ugroženijih država u Europi. U skladu s člankom 6. Odluke 1313/2013/EU Europskog parlamenta i vijeća od 17. prosinca 2013. o mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, zemlje članice su morale do 22. prosinca 2015. dostaviti sažetak procjene rizika od katastrofa Europskoj komisiji (EK). Hrvatska Vlada je 2014. godine donijela Odluku kojom su pokrenute procedure prema ostvarenju zadanih ciljeva, te je tijekom 2015. godine izrađena osnovna Procjena rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, pri čemu je rizik od potresa, uz poplave i požare, vrednovan kao neprihvatljiv za Hrvatsku. Proces upravljanja rizicima je nastavljen pa je tijekom 2018. godine izrađena Procjena sposobnosti upravljanja rizicima za Republiku Hrvatsku te je napravljeno ažuriranje i nadopuna procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku – potres. Rizik od potresa se kao bitan segment navodi i u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. u kojoj je predviđen razvoj strateških programa u području potresnog inženjerstva.
Nadalje, potresi koji su se dogodili u 2020. godini u Hrvatskoj doveli su do niza aktivnosti i prilagodbi tehničkog propisa s ciljem da se, s obzirom na značajnu starost postojećeg fonda zgrada, osigura zakonodavni okvir u pristupu za procjenu potresne otpornosti i razinama obnove oštećenih zgrada. Time je postavljen novi izazov pred građevinske inženjere u pogledu specificiranja potresne otpornosti oštećenih zgrada kao i ostalih građevina koje nisu projektirane i građene prema suvremenim standardima. Nadalje, zahtjevi koji se postavljaju u projektiranju i izgradnji novih građevina kontinuirano se nadopunjuju na temelju novih znanstvenih spoznaja koje je potrebno na prikladan način uvesti u inženjersku praksu. Važeća norma za projektiranje potresne otpornosti građevina HRN EN 1998 na čiju se primjenu poziva Tehnički propis za građevinske konstrukcije, trenutno je u fazi poboljšanja, odnosno izrade nove generacije normi koje će donijeti određene promjene glede ispunjavanja zahtijevanih svojstava i metoda proračuna konstrukcija. Sve navedeno jasno ukazuje na izazove koji se postavljaju pred građevinske inženjere u pogledu projektiranja i procjenjivanja potresne otpornosti građevina. Ako se uzme u obzir i to da će Republika Hrvatska ubuduće strateški razvijati jačanje otpornosti društva na katastrofe, gdje je potres jedan od glavnih rizika, može se očekivati i dugoročna aktualnost teme potresa te veća ulaganja u podizanje kompetencija stručnjaka Republike Hrvatske na razinu Europske unije.

Potrese nije moguće predvidjeti i stoga je provođenje aktivnosti vezanih za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost cjelokupnog društva u slučaju njegove pojave od iznimne važnosti. Trenutna situacija u Republici Hrvatskoj zahtjeva reakciju znanstvene i stručne zajednice kako bi se, nakon niza potresa u 2020. godini, oporavak društva i obnova zgrada realizirao po najvišim standardima građevinske struke. Uzimajući u obzir i potresnu opasnost drugih hrvatskih regija treba voditi računa o pripremljenosti u slučaju nekih budućih potresa, kako za postojeće tako i za nove građevine. Navedeno otvara priliku i za novi razvojni ciklus koji uključuje i standardizaciju metoda za određivanje razine potresne otpornosti zgrada i drugih građevina u smislu ujednačavanja kriterija na temelju kojih se donosi ocjena potresne otpornosti građevina.