Nastava

Diplomski studij Hidrotehnika na Građevinskom fakultetu u Zagrebu

Hidrotehnika je grana građevinarstva koja se bavi svim aspektima gospodarenja hidrotehničkih građevina. U tom smislu obuhvaćeno je planiranje, projektiranje, izgradnja, upravljanje i održavanje te praćenje i kontrola građevina za korištenje voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda te građevina za samu zaštitu voda u prirodnom okolišu. Pojednostavljeno rečeno, hidrotehnika se bavi sa svim specifičnostima građevina u uvjetima prisustva vode.

Uslijed složenog karaktera hidrotehničkih građevina ovo područje građevinarstva je često u suradnji s ostalim područjima građevinarstva kao i drugim tehničkim strukama, a kolokvijalno se svrstava u niskogradnju.

Nastava na hidrotehničkom smjeru se izvodi kroz dvije godine, tj. četiri semestra, a sastoji se od predavanja, auditornih, konstruktivnih, laboratorijskih te projektantskih vježbi i terenske nastave. U okviru nastave savladavaju se inženjerska rješenja koja su prvenstveno vezana za planiranje i projektiranje pojedinih funkcionalnih elemenata ili cjelovitih hidrotehničkih građevina, kao i cjelovitih hidrotehničkih sustava. Također se izučavaju tehnologije građenja, kao i postupci upravljanja te korištenja i održavanja različitih građevina i sustava.

Glavnina nastave odvija se u kompjutorskim učionicama i Hidrotehničkom laboratoriju. Time je nastava modernizirana kroz upotrebu računala, kako za održavanje samih predavanja i vježbi, tako i za izradu studentskih programa u okviru vježbi. Za nastavu se koriste različiti matematički modeli, tj. specijalizirani računalni programi, kao i fizikalni modeli u sklopu laboratorija, prvenstveno za različite proračune u svrhu projektiranja i analiziranja različitih utjecaja hidrotehničkih građevina na okoliš. Njima se rješavaju različiti problemi iz prakse, a pri tome je naglasak stavljen na prostorno i vremensko modeliranje relevantnih procesa, odnosno na korištenje i razumijevanje matematičkih modela, tj. modelskih jednadžbi procesa, kao i njihovom značaju u planiranju i projektiranju hidrotehničkih građevina.

Za najveći dio predmeta polaganje ispita izvršava se parcijalno, tj. putem kolokvija. Tijekom trajanja nastave, iz pojedinog predmeta se u okviru vježbi dodatno izrađuje i programski zadatak koji se najčešće svodi na projektiranje i analiziranje rada pojedine hidrotehničke građevine ili cjelokupnog sustava.

Pred kraj završnog semestra praktični dio nastave provodi se odlaskom na stručnu ekskurziju u sklopu koje se posjećuju aktualna gradilišta hidrotehničkih objekata te već izgrađene građevine. Ovdje se studenti upoznaju sa svim procesima i problematikom u projektiranju, građenju, upravljanju i održavanju konkretnih građevina.

Završetkom diplomskog studija na hidrotehničkom smjeru student/ica je osposobljen/a za poslove projektiranja, sudjelovanja u građenju i nadzoru građenja hidrotehničkih građevina i sustava, radu u javnim ustanovama na pitanjima vodnih resursa, kao i znanstvenim institucijama. Osposobljen/a je za samostalni i timski interdisciplinarni rad na kreativnom i sustavnom rješavanju složenih inženjerskih problema, istraživanju, planiranju i optimizaciji hidrotehničkih projekata i građevina uz primjenu suvremenih tehnologija, kao i za daljnje stjecanje znanstvenih i primijenjenih znanja iz područja hidrotehnike.

Nastavnici Zavoda za hidrotehniku su usmjeren na podizanje kvalitete nastave, razvijanju i uvođenju novih znanstvenih metoda te informatizaciji u poučavanju i držanju nastave. Studijski programi su osuvremenjeni u skladu s najnovijim dostignućima iz područja hidrotehnike, a sve u svrhu osposobljavanja studenata za kvalitetan rad i stručne poslove.