Povijest

 

            Nastava iz područja prometnica započinje izborom inž. Jerka Alačevića za redovitog profesora iz predmeta Gradnja cesta i željeznica šk. god. 1921/22. Predavani su predmeti Gradnja cesta i željeznica te Gradnja tunela u koje su bila uključena područja projektiranja i građenja, i zemljani radovi. Opseg nastave šk. god. 1925/26. već je bio znatan (6 kolegija), a nastavu su održavali prof. J. Alačević i doc. V. Žakić.

            Godine 1930. za  predmete Gradnja cesta i željeznica II (gornji stroj željeznica i cesta) izabran je inž. Ljubomir Peterčić u zvanju izvanrednog profesora. Godine 1937. izabran je inž. Ivo Poletti-Kopešić za redovitog profesora na katedri željeznice i putevi, kao nasljednik prof. Alačevića koji je otišao u mirovinu.

            Na Tehničkom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu od 1941. do 1945. nastavu iz područja prometnica održavaju profesori  Peterčić i  Poletti-Kopešić. U nastavi je zastupljen i posebni predmet o tunelima (osnutak i gradnja).

            Navode se nastavna područja i nastavnici koji su predavali od 1945. do 1956. (u zvanju docenta ili višem): Željeznice (M. Sinković, M. Čabrijan), Ceste (J. Zagoda), Zemljani radovi i tuneli (I. Poletti-Kopešić, J. Šiprak).

            Od 1956. do 1977. nastava iz područja građevinsko-prometne tehnike organizirana je na Katedri za ceste (s predmetima: Ceste, Zemljani radovi, Tuneli, Aerodromi, Geodezija, Organizacija građenja, Građevinski strojevi) i Katedri za željeznice (s predmetima: Željeznice, Prometne zgrade, Strojarstvo i elektrotehnika, Urbanizam, Gradski promet). Od 1977. utemeljen je jedinstveni Zavod za prometnice unutar Fakulteta. Nastava prometnog usmjerenja razlikuje se za oko 20% od nastave ostalih usmjerenja i naglašeno je usmjerena na prometne objekte i promet. Za razdoblje od 1956. do 1993. navode se nastavna područja i nastavnici koji su u zvanju predavača ili višem, sudjelovali u nastavi: Ceste (J. Zagoda, A. Klemenčić, B. Babić, A. Šolc, D. Topolnik, A. Prager, Ž. Korlaet, I. Legac, M. Sršen, J. Radolović, D. Pološki), Željeznice (M. Čabrijan, G. Prister, B. Pollak, V. Rako, R. Baučić, D. Desselbrunner), Zemljani radovi i tuneli (J. Šiprak, Lj. Tomičić, N. Horvat, J. Radolović, I. Rečaj, I. Banjad), Aerodromi (N. Horvat, Z. Horvat, A. Prager), Prometna tehnika (V. Rako), Geodezija (S. Macarol, D. Runje, L. Ferenc). U nastavi je sudjelovao i određeni broj nastavnika koji nisu bili stalni djelatnici Fakulteta. U tom razdoblju došlo je do većeg razvitka u programima nastavnih područja, tj. predmeta, tako da su osnovani posebni predmeti u kojima je obuhvaćeno opće projektiranje prometnica i predmeti u kojima je obuhvaćen gornji ustroj i materijal za gradnju i održavanje.

            U vrijeme Tehničke visoke škole i Tehničkog fakulteta nisu osnovani odgovarajući laboratoriji za potrebe prometnica. Poslije je dio nastave i znanstvenog rada, vezana uz laboratorijsku djelatnost, ostvarivan u suradnji s laboratorijima Instituta građevinarstva Hrvatske (1960-77). Osnivanjem Građevinskog instituta, tj. Fakulteta građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1977., u sustavu Zavoda za prometnice uključeni su dobro opremljeni laboratoriji za ispitivanje asfalta, određena geomehanička ispitivanja, stabilizacije materijala i tla, ispitivanje i kontrolu kvalitete izvedbe zemljanih radova i kolničkih konstrukcija, te ispitivanje nosivosti i površinskih svojstava kolničkih konstrukcija. To je znatno utjecalo na unapređenje nastavnog i znanstvenog rada. Nakon razdvajanja Građevinskog instituta na Institut građevinarstva Hrvatske i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1991., Fakultet nema laboratorij za prometnice, ali suradnja s IGH u nastavi i znanstvenom radu vezana uz laboratorijsku djelatnost je nastavljena. Odjel za prometnice u posljednje se vrijeme jače opremio kompjutorskom opremom i programima za rješavanja različitih problema glede prometnica.