Konstruktorski predmeti Građevinske konstrukcije, Mostogradnja i Željezno-betonske konstrukcije zastupljeni su u nastavi od osnutka Tehničke visoke škole u Zagrebu 1919. Posljednji predmet pokazuje suvremenost tadašnjeg nastavnog programa koji uvažava armirani beton kao novi materijal. Tijekom slijedećih godina ti se predmeti postupno nadopunjuju u skladu s razvitkom znanosti i potrebama gospodarstva. Uvode se predmeti Željezne (kasnije Čelične) konstrukcije zgrada, te Željezni (kasnije Čelični), Drveni i Masivni mostovi (1935.), te Drvene inženjerske konstrukcije (1947). Od 1952. uvođenjem smjerova, bitno se mijenja studij građevinskih konstruktorskih predmeta. Studenti III godine konstruktorskog usmjerenja slušaju predmete Drveni mostovi, Betonske konstrukcije II i III, Čelične konstrukcije I i II, te Čelične i Masivne mostove. Od 1957. uvodi se veći broj izbornih predmeta na završnim godinama studija. Novim ustrojem od 1962. godine uvode se blaža usmjerenja, dok se uža specijalizacija provodi na poslijediplomskom studiju, koji na konstruktorskom smjeru polazi velik broj studenata. Sličan sustav, prema kojemu je dio konstruktorskih predmata obavezan, a dio specijalistički za studente usmjerenja, na snazi je i danas. Broj upisanih na poslijediplomski studij izrazito je opao početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, međutim od tog vremena je u stalnom porastu.

Od značajnih nastavnika u kratkom prikazu treba izdvojiti one koji su unijeli novine u konstruktorski studij i bitno unaprijedili našu graditeljsku praksu. Na zavodu za konstrukcije zagrebačkog Građevinskog fakulteta djelovali su neki od naših najznačajnijih projektanata mostova. Prvi među njima, prof. inž. M. Čalogović bio je na čelu Katedre za mostove od njenog osnutka 1919. do početka 1943. godine. Njega je naslijedio prof. R. Kušević, koji je kao snažna osobnost i nastavnik više predmeta vezanih uz čelične konstrukcije obilježio razvitak građevinskog odjela na fakultetu i građevinskog tiska. Njegov nasljednik, prof. Kruno Tonković, djelovanjem je obilježio našu mostogradnju tijekom više od četrdeset godina razdoblja nakon drugog svjetskog rata pa do utemeljenja i obnove Hrvatske države. Zasigurno nije presmjelo s današnjeg gledišta ustvrditi da je prof.dr. Kruno Tonković naš najveći mostograditelj a zacijelo i jedan od najvećih graditelja uopće u našoj povijesti. Prvi nastavnik koji je predavao armiranobetonske konstrukcije, inž A. Kaiser zaslužan je za rano promicanje ovog gradiva u našoj zemlji. Njegov nasljednik, inž. V. Juranović dugotrajnim djelovanjem obilježio je daljniji razvitak ovih sklopova. Njegov predmet preuzeo je prof. J. Molčanov. Profesor M. Ivančić predavao je više predmeta iz područja čeličnih konstrukcija, uz vrlo plodnu i uspješnu projektantsku karijeru. Od profesora koji su predavali ali i projektirali mostove svakako treba spomenuti i J. Eregu.

Među istaknutim ličnostima Zavoda je i više umirovljenih profesora, koji su još uvijek aktivno uključeni u znanstveni rad.