AMCA-FA

Hrvatska udruga diplomiranih inženjera Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska udruga diplomiranih inženjera Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu AMCA-FA osnovana je po uzoru na mnoge slične udruge posebno u anglosaksonskim zemljama, gdje je postojanje takvih udruga dugogišnja tradicija. U godinama koje su prethodile osnivanju u kontinentalnom dijelu Europe osniva sve više takvih udruga shvaćajući sve prednosti koje sveučilišta mogu imati od postojanja i rada takvih udruga.

Za razliku od mnogih strukovnih udruga, alumni udruge okupljaju nekadašnje studente i prijatelje određenog fakulteta ili sveučilišta želeći na razne načine pomoći prosperitetu i ugledu sveučilišta na kojem su stekli diplome. Djelokrug rada ovakvih udruga vidljiv je i iz glavnih odrednica statuta.

Uz naziv udruge na hrvatskom jeziku obično se koristi skraćenica latinskog naziva, koja je za udrugu našeg Fakulteta bila AMCA-FA: Almae Matris Croatica Alumni - Facultas Aedificandi. Dio udruga ima osnovnu kraticu AMCA, a veći dio AMAC pa se dosta članova udruge pita zašto je to tako.

Iako je puni latinski naziv naoko u oba slučaja identičan, latinisti su se složili da je korektniji naziv Almae Matris Croaticae Alumni (AMCA), a ne Almae Matris Alumni Croatica (AMAC). Međutim, u vrijeme kada su se osnivale prve takve udruge u SAD-u, pojavio se problem jer se nisu mogle pravno registrirati budući su u toj zemlji već postojale organizacije sa zaštićenim imenom AMCA. Stoga je napravljen kompromis pa su i ostale udruge osnivane po svijetu, ali i kod nas, većinom usvojile kraticu AMAC.

O prihvaćanju ovog kompromisnog rješenja bilo je diskusije i na Povjerenstvu za poslove AMAC-a prilikom ponovnog pokretanja Glasnika Saveza društava bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu. Tako je akronim glasnika AMAC, ali je u podnaslovu naveden puni naziv  Almae Matris Croaticae Alumni.

Statut

Skupština Udruge donijela je Statut Udruge na sjednici održanoj 25. veljače 2015. Statut Udruge AMCA-FA možete pogledati ovdje.

Uprava

Dužnost predsjednika Udruge dugi niz godina obnašao je prof. dr. sc. Ivica Džeba, danas professor emeritus. 

Udruga je imala dva dopredsjednika, tajnika, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Odbor za publikacije.

Povijest

Alumni filozofija izuzetno je važan čimbenik prosperiteta i razvoja mnogih sveučilišta u svijetu, posebno u anglosaksonskim zemljama. Posljednjih desetljeća alumni filozofiju prepoznaju kao svoju i mnoga druga europska visoka učilišta, koja ranije nisu imala razvijenu tu tradiciju uviđajući da su alumni društva vrlo važna spona između sveučilišta i njihovih nekadašnjih studenata (alumna), a danas etabliranih građana na visokim i odgovornim funkcijama u društvu. Primjer su npr. alumni društva zemalja njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija i Švicarska).

Početak 90-tih godina prošlog stoljeća obilježio je noviju hrvatsku povijest. Bilo je to vrlo turbulentno razdoblje u kojem se stvarala moderna hrvatska država izložena oružanoj agresiji, ali i kojekakvim pritiscima raznih interesnih sfera najznačajnih država svijeta. Grupa hrvatskih intelektualaca shvatila je da je na određeni način vrlo važno i u takvim okolnostima povezati akademsku zajednicu na zajedničko djelovaje te su pokrenuli osnivanje udruga nekadašnjih studenata zagrebačkog sveučilišta - alumna, kojima bi bila zadaća da na razne načine pomažu svom sveučilištu, pa tako i fakultetima na kojima su stekli diplome i koje su im otvorile vrata profesionalnog uspjeha. Diljem svijeta osnovana su alumni društva akademskih građana koji su svoje diplome stekli na Sveučilištu u Zagrebu, ali i na ostalim hrvatskim sveučilištima. Ta društva poznata su pod svojim kraticama na latinskom AMAC ili AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni), a osnivana su po uzoru na slična alumni društva s dugom tradicijom u anglosaksonskim zemljama.

I u Hrvatskoj je, konkretno na Sveučilištu u Zagrebu, početkom 90-tih godina prošlog stoljeća započelo osnivanje alumni društava bivših studenata i prijatelja po pojedinm fakultetima. Najstarije takvo društvo na našem sveučilištu je AMACIZ, društvo bivših studenata Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i bilo je primjer kako se osniva i ustrojava jedna takva neprofitna udruga nekadašnjih studenata. U vrijeme postojanja hrvatske države održana su u Zagrebu tri velika sabora AMAC/AMCA udruga: 1992., 1998. i 2004. godine na kojima su se okupili brojni predstavnici Domus i Mundus udruga. Iz godine u godinu rastao je broj AMAC udruga i danas postoji 13 AMAC/AMCA udruga u zemlji i 13 u svijetu: od SAD-a, Kanade preko Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Švedske, Švicarske do Australije.

U vrijeme stvaranja hrvatske države naše alumni udruge u svijetu su bile posebno motivirane i vrlo aktivno su pomagale na razne načine kako samom Sveučilištu u Zagrebu, tako i hrvatskoj državi u cjelini. Dijelom i na uspješnom djelovanju Mundus udruga i u Hrvatskoj se bilježe, posebno u počecima rada, značajne aktivnosti alumni udruga.