O studiju

Nastava - općenito

Na Sveučilištu u Zagrebu Građevinskom fakultetu u akademskoj je godini 2005./2006. uveden novi sustav studija građevinarstva koji je, u skladu s preporukama Bolonjske deklaracije, sastavljen od triju studija: a) preddiplomski sveučilišni studij građevinarstva, b) diplomski sveučilišni studij građevinarstva i c) poslijediplomski studij građevinarstva. 

Dopusnice za izvođenje preddiplomskoga i diplomskog studija izdao je ministar znanosti, obrazovanja i športa 2. lipnja 2005. godine na temelju članka 51. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 105/04 i 174/04), a na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

O studiju – DIPLOMSKI STUDIJ

Diplomski je studij dvogodišnji (četiri semestra), a njegovim se završetkom stječe 120 ECTS bodova. Diplomski studij mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni prijediplomski studij građevinarstva, a uz dodatne uvjete (razlikovne kolegije) i oni koji su završili sveučilišni prijediplomski studij iz srodnih tehničkih znanosti ili stručni studij građevinarstva.

Sedam je smjerova sveučilišnoga diplomskog studija građevinarstva: geotehnika, hidrotehnika, konstrukcije, materijali, organizacija građenja, prometnice te teorija i modeliranje konstrukcija. 

Cilj je studija učinkovito svladavanje jedne od navedenih građevinskih struka, osposobljavanje za vrhunske stručne poslove u toj grani (planiranje, projektiranje, građenje, nadziranje i održavanje složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava) ili za razvojna i znanstvena istraživanja u izabranoj grani građevinarstva. Nastavni su sadržaji u skladu s najnovijim dostignućima u građevinarstvu, a i dalje se redovito osuvremenjuju. Uz zajedničke matematičke i društveno-humanističke predmete studenti slušaju temeljne stručne i stručne kolegije kojima se ostvaruju specijalizacije. Osim obveznih kolegija studenti, ovisno o interesu, upisuju i izborne kolegije kojima mogu proširiti stručna znanja (i to ne samo u grani odabranoga nego i drugih smjerova), ali i znanja iz matematike, fizike i stranoga jezika (s naglaskom na struku). 

Studenti koji završe prijediplomski ili diplomski studij zapošljavaju se u tvrtkama koje se bave projektiranjem, gradnjom i nadzorom u procesu izvedbe hidrotehničkih, geotehničkih i prometnih građevina te građevina visokogradnje. Mogu se zaposliti i u državnoj i lokalnoj upravi na poslovima planiranja ili gospodarenja infrastrukturom, u komercijali na poslovima vezanim za graditeljstvo, na planiranju projekata i u segmentu rukovođenja tvrtkama iz područja graditeljstva i slično. 

U postavkama Bolonjske deklaracije posebno je istaknuto osiguranje kvalitete izvođenja nastave, mobilnost studenata i nastavnika u procesu stjecanja znanja te postupak priznavanja diploma. U skladu s prvom odrednicom, od akademske godine 2005./2006. pojačan je rad Odbora za nastavu i Odbora za jamstvo kvalitete, a Fakultetsko je vijeće donijelo posebne opće akte kojima je podrobnije uredilo organizaciju nastave, između ostaloga nazočnost studenata na predavanjima i vježbama, kontinuirane provjere znanja studenata tijekom cijelog semestra te pitanja povezana s polaganjem ispita i ispitnim rokovima. Ove su odredbe sadržane u izvedbenim planovima kojima se uređuje nastava za studente prijediplomskog i diplomskog studija. Na taj su način u sve kolegije uvedeni postupci osiguravanja kvalitete nastavnog procesa koji su u mnogim kolegijima (u početku geometrijskim, a potom i u drugima) provođeni i ranije: kontinuirano praćenje i vrednovanje cjelokupne aktivnosti studenta – od prisustvovanja na nastavi, njegove aktivnosti na nastavi i samostalnog rješavanja zadataka na vježbama, izrade programa i seminarskih radova do periodičnih provjera znanja na kolokvijima tijekom semestra. Na većini kolegija studenti se redovitim radom tijekom semestra mogu osloboditi dijela ispita, a kontinuirani rad olakšava polaganje ispita u redovitim ispitnim rokovima i onima koji se nisu oslobodili dijela ispita. 

Nakon što je nastava na svim godinama prijediplomskog i diplomskog studija izvedena barem jedanput, započela je analiza uočenih nedostataka i potreba za promjenama. Na redovitim sjednicama Fakultetskog vijeća u travnju i u svibnju 2011. te u srpnju 2012. godine prihvaćeni su prijedlozi izmjena i dopuna studijskih programa preddiplomskoga i diplomskog studija. Radna skupina za studijske programe Sveučilišta u Zagrebu te je izmjene i dopune, koje se „smatraju manjim izmjenama i dopunama studijskog programa (do 20 %)“, „zaprimila i evidentirala“. Od akademske godine 2012./2013. nastava se na prvoj, a od akademske godine 2013./2014. i na drugoj godini diplomskoga studija izvodi po izmijenjenom i dopunjenom studijskom programu, dok se na preddiplomskom studiju nastava po „novom“ programu počela izvoditi u akademskoj godini 2013./2014. Tako se u akademskoj godini 2014./2015. i na drugoj godini preddiplomskog studija nastava izvodi po „novom“ programu, a od akademske godine 2015./2016. i na trećoj godini preddiplomskog studija. 

Tijekom akademske godine 2020./2021. predložene su manje izmjene i dopune studijskog programa diplomskog studija koje je Fakultetsko vijeće usvojilo na 222. redovitoj sjednici održanoj u elektroničkom obliku od 30. ožujka do 1. travnja 2021. godine. Radna skupina za studijske programe Sveučilišta u Zagrebu zaprimila je i evidentirala manje izmjene i dopune studijskog programa diplomskog studija (do 20 %)“ 21. svibnja 2021. godine. Od akademske godine 2021./2022. nastava na prvoj godini diplomskog studija izvodi se po izmijenjenom i dopunjenom programu, a od akademske godine 2022./2023. nastava po izmijenjenom i dopunjenom programu izvodit se i na drugoj godini diplomskog studija.

Jedna je od postavki Bolonjske deklaracije usklađivanje studija u različitim zemljama Europske unije i ostvarenje usporedivosti stečenih akademskih stupnjeva kako bi se olakšalo zapošljavanje u zemljama Unije i upisivanje poslijediplomskih studija na drugim sveučilištima. Značajan korak u tom smjeru su međunarodne akreditacije s EUR-ACE oznakama (European-Accredited Engineering Programme) koje je prijeiplomskom i diplomskom studijskom programu dodijelila njemačka akreditacijska agencija za studijske programe iz područja tehničkih znanosti, informatike, prirodoslovlja i matematike ASIIN (Akkreditierungsagentur für Studiengänge der Ingenieurwissenschaften, der Informatik, der Naturwissenschaften und der Mathematik e.V.) u ožujku 2012. godine. Akademski nazivi koje studentice i studenti dobivaju na engleskom jeziku glase Bachelor of Science za završeni prijediplomski studij i Master of Science za završeni diplomski studij. 2018. godine proveden je postupak reakreditacije, odlukom akreditacijskog povjerenstva akreditacije su produljene na period od jedne godine, a nakon otklanjanja svih primjedbi akreditacije su produljene do 30. rujna 2024. godine.

Značajnije promjene Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022) uveo je u dijelu određivanja načina gubitka prava studiranja jer se ne ostavlja mogućnost da visoka učilišta propišu dodatne kriterije po kojima student može izgubiti pravo studiranja. Stoga je Fakultetsko vijeće na 5. izvanrednoj sjednici u srpnju 2023. godine donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju na Građevinskom fakultetu (KLASA 007-05/23-02/01, URBROJ 251-64-03-23-3). Izmjene se odnose na usklađivanje odredbi prema kojima se određuje kada status studenta prestaje, što posljedično znači ukidanje obveze ispita pred povjerenstvom pri 4. ili 8. izlasku na ispit, ukidanje ograničenja broja izlazaka na ispit u jednoj akademskoj godini i ukidanje ograničenja broja mogućih upisa kolegija. Iznimno se Pravilnikom o izmjenama i dopunama do 30. rujna 2023. dozvoljava polaganje ispita iz kolegija ljetnog semestra i studentima koji su ispunili sve propisane obveze prilikom posljednjeg upisa kolegija. 

Nadalje, Odbor za nastavu na 240. redovitoj sjednici u rujnu 2023. godine donio je Plan ispitnih rokova za zimski semestar akademske godine 2023./2024. prema kojem svaki kolegij (prijediplomskoga i diplomskoga studija) ima 2 istina termina s razmakom od 14 dana, što je promjena u odnosu na ustaljen plan ispitnih rokova sa 3 ispitna termina u svakom ispitnom razdoblju.