Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Sadržaj

Ovdje ćemo implementirati sve napravljeno/odlučeno u ostalim poglavljima (Ishodi ...,  Prijedlozi ..., Ankete i slično) u različite inačice/varijante programa diplomskog studija. Ideja je da svaki predlagatelj radi na svom prijedlogu promjene programa pa ćemo nekako iterirati. Ključno je da svaki prijedlog sadržava sve Odluke koje su donešene (primjerice 4. semestar). U forumu bi mogli raspraviti neke od nedoumica da skratimo rasprave na zajedničkim sastancima. 


Repozitorij
Forum

>> / Sve diskusijske grupe / Broj (odnos) izbornih/obveznih predmeta / Ideja/motivacija IZBORNIH predmeta

    •  
        Josip Atalić (25. 11. 2019. u 22:28) Ideja/motivacija IZBORNIH predmeta

      Vodio sam brojne razgovore/rasprave o ovoj temi s većinom od Vas, ali da na jednom mjestu sumiram ideju/motivaciju (pa tko ima volje):

      1. Pokretač je da su nam studenti sve ''lošiji'', a naš program nije prilagođen takvom profilu studenata. U zadnje vrijeme sve više imam osjećaj da pričam ''uludo''  odnosno koliko god se trudio objašnjavati da jednostavno to više nije ta razina (kapacitet). S obzirom da naš ''pad'' već traje jako dugo (samo ja o ovom problemu pričam već 7 godina), povratak može potrajati jednako dugo, posebice što se informacije uglavnom šire komunikacijom između studenata (s koljena na koljeno, ''tračevima'', dobar student traži savjet od dobroga?, ...). Smatram da trebamo jednu radikalnu mjeru (revoluciju) kojom bi pokušali što prije preokrenuti trendove odnosno zaustaviti već spomenuti vlak koji juri u provaliju jer ukoliko ''ponestane'' studenata prvo su na redu Materijali pa mi ☹.
      2. ''Izbornost'' kao ideja je proizvod brojnih razgovora sa studentima (posebice onim boljim), jednostavno se provlačila kao zajednička nit svih razgovora (da ne idem u detalje). Bolji studenti su često malo ''bahatiji'' (znaju što hoće) i imaju želju odabrati predmete koji su ''dobri'' za njih (citiram). Cilj izbornosti je to ''iskoristiti'' i biti drugačiji od drugih smjerova koji su u pravilu orijentirani samo na sebe (raspodjelu satnice). Maštanja studenata idu još dublje u izbornost odnosno da izbornost uključuje i izbor profesora na pojedinom predmetu što proizlazi iz činjenice da mnoge od nas susreću na nižim godinama i čini se da neki imaju traume J.
      3. Da studenti žele kvalitetnu nastavu (osim izbornosti) se podrazumijeva – osobno vjerujem da izbornost potiče konkurenciju i kontinuirano ulaganje dodatnog truda. Obvezni predmeti nas uljujaju (ljudi smo), posebice ako imamo ''nekog drugog posla'', a najčešće imamo (i kasnimo s rokovima J). Moje iskustvo je da trud/želju/volju/žrtvu studenti jako cijene čak i ako predmet nije atraktivan. Činjenica je da će i na ''lošijem'' predmetu nešto naučiti, a na nekom ''dobrom'' i ne moraju, posebice ako se ''odrađuje'' po inerciji (vidi se po prisustvu na predavanjima).
      4. Dodatno, vrlo važan element studentima je i IDEJA (vizija) što će biti/postati kad završe studij (kvalifikacija) odnosno što će raditi u praksi (povezati s firmama ili institutima ili znanstvenim ustanovama i slično). Primjerice, Konstrukcije s predmetom ''Numeričko modeliranje konstrukcija'' (ili sličnim) i samo prosječno odrađenim ''poslom'' na stručnim predmetima će zaokružiti cjelinu projektiranja i mogu nas dugotrajno ''zgaziti''. Trenutno su naši predmeti dosta ''nepovezani'' i studentu je jako teško vidjeti koja je naša ideja smjera odnosno po čemu se razlikujemo od ostalih smjerova i zašto bi nas netko trebao odabrati. Nažalost, naši predmeti su trenutno posloženi po nekadašnjim profesorima (mnogi su u mirovini) i to studenti jasno vide/osjećaju.
      5. Iz moje perspektive volio bih otići na smjer koji je za najbolje studente (jača podloga/teorija - ne samo 'slikice' i propisi), koji se ozbiljno bavi dinamikom (mjerodavno u  RH), gdje se može vidjeti veza eksperimentalnih ispitivanja i numerike, gdje se uči programirati, gdje se susreću primjeri iz struke i cijeni praksa (zadnji semestar) i slično. Znači smjer koji bi mi dao dublje znanje, bolje me pripremio za poslove odnosno gdje bi mogao naučiti što ne mogu čuti na ''ljetnim školama''. Sa druge strane ne bi bilo dobro (po meni) da se prilagodimo studentima na način da im se ''ulizujemo'' već da se prilagodimo studentskim potrebama (a ne našim potrebama), ali bez gubitka identiteta !!! 
      6. Prethodno navedeno je ''materijal'' koji možemo prodavati dok lobiramo studente na nižim godinama (svi imamo priliku) = kod nas slušaš najbitnije/najbolje, a onda možeš birati sam svoj put (igrati na ego, povezivost više smjerova i slično). Promocija je ključ koja bi trebala prelomiti/preokrenuti stvar da nam se studenti ''vrate'', a onda se na smjeru se mi možemo ''dogovoriti'' (ljudi smo J) koji će se izborni predmeti držati taj semestar, možemo ''usmjeravati'' (savjetovati) studente na važnost predmeta (nadam se da neće biti negativnih ''prisiljavanja'' u obliku upiši ''moj'' predmet) i slično. Jedna od ideja je da svako pripremi 5 minuta prezentacije na početku semestra (ili kad se već biraju) i najbolji (sa najviše ''lajkova'') se taj semestar održavaju. Ukoliko netko ima volju držati predmet za par studenata da se pokaže (da ''pukne'' priča) i to se može (jedino se ne računa u satnicu). Također, može se razmisliti da se neke predmete ponudi i ostalim smjerovima (bez programske povezanosti).
      7. Na kraju ću istaknuti da su se i na FER-u mučili s istim problemom pa na kraju neki smjerovi osim izbornih imaju većinu obveznih kao izbor između nekoliko predmeta (primjerice GS2/NMK ili MehMat/Nelinearna). Prema dostupnim podacima 50% izbornih predmeta je neka mjera.

       

      ''KONTRA'' ARGUMENTI:

      Studenti će se ''provlačiti'', birati ''lakše'' predmete !!! Ideja 4 ključna predmeta je da se na njima ''ruši'' studente na prvoj godini i pošalje poruka ''ozbiljnosti''. S obzirom da na kraju imaju min. 75% predmeta sa našeg Zavoda, tko je taj koji će puštati? Molio bih imena tih predmeta na kojima će se provlačiti? I budimo iskreni, koliko imam informaciju samo je Marija ''ozbiljna'' na Dinamici. Također, provedena anketa (u Repozitoriju) je pokazala da su studenti uglavnom birali ''teže'' predmete (i profesore). Usput ću spomenuti još jedan problem (''trač'') da nam smjer upisuju ''lošiji'' stuenti jer znaju da se lagano prolazi.

      Biti će još lošije !!! – Mislim da su samo materijali ostali ''iza'' nas, a podsjetiti ću da je prve godine naš smjer upisalo 8 od 10 najboljih (Maja/Marina ispravite me), a Materijali su imali ukupno 3 studenta (vlak o kojem govorimo). ''Slabijim'' studentima je svejedno koje predmete slušaju (mnogi ni ne idu na predavanja), koja je kvaliteta predmeta (naš trud) … uglavnom je bitno da to odrade i prođu. Koliko mi je poznato na našem smjeru su svi uspjeli ''odraditi'' što govori i o nama. Moje pitanje je: može li biti lošije?

      Promjenom predmeta (umjesto izbornosti) bi došli na isto !!! U zadnjih nekoliko godina mlađa generacija je preuzela većinu predmeta na smjeru i promijenila/uskladila sadržaje predmeta, ali neke promjene (ikakve?) što se tiče ''kvalitete'' studenata nije bilo. Osobno, to iščitavam kao argument da ako želimo dobre studente (nužne za naš program) trebamo radikalnu/jasnu promjenu s izvrsnom promocijom (PR ala Vukomanović) koja će prelomiti stvar.

      … ako ima još argumenata rado ću odgovoriti !!!

       

       

      Konačno, slažem se Urošem i moje je mišljenje da imamo samo dvije ''preokretne'' opcije:

      • prvu, da složimo bazu od par obveznih predmeta, a onda njima damo slobodu da se sami profiliraju (kao jedini smjer koji to omogućava na ovom faksu), a
      • drugu, da složimo kvalitetnu viziju/ideju što u konačnici želimo i to potkrijepimo predmetima (koji prate viziju) onda izbornost može ići samo u dodatnom profiliranju (to je na tragu Uroševog maila).
      • treća bi bila kompromis, koji studenti ne bi ''osjetili'' kao pravu promjenu, a trebamo promjenu da se maknemo s dna (ne bi ih privuklo). U tom slučaju postoji mogućnost/riskiramo dodatni pad (ispod Materijala) i u ''nestašici'' studenata da se ne održavamo.

       


Repozitorij - općenito