NOVOSTI

Izložba Riznica znanstvene inženjerske misli od 1739. će se otvoriti 19. listopada 2022. u Knjižnici Građevinskoga fakulteta u 18 sati. Izložba će biti otvorena do 1. prosinca 2022.

Na izložbi će biti predstavljena najstarija izdanja iz fundusa Knjižnice iz Zbirke stare i rijetke knjige, a riječ je o udžbenicima i priručnicima pionira inženjerske misli koji su pod krilaticom "Sapere aude" svojim prosvjetiteljskim idejama potaknuli razvoj različitih znanstvenih sredina u Europi i šire. Izložbu su organizirali djelatnici Knjižnice, a izložena su djela jednoga od rijetkih povjesničara renesansnih strojeva i inženjera u najsuvremenijem smislu te riječi te preciznog dizajnera modela, Bernarda Foresta de Belidora (1698.–1761.). Belidor je bio slavni vojni i građevinski inženjer koji je napisao značajna djela o inženjerstvu, topništvu, balistici i fortifikaciji, ali njegova slava prvenstveno počiva na njegovom klasiku, djelu o hidraulici L'architecture hydraulique. Belidor u svom radu pokriva teme iz inženjerske mehanike, mlinova i vodenih kotača, pumpi, luka i radova na moru. Pokazao se sposobnim za hrabar pokušaj primjene Newtonove matematike i fizike na strojeve, preduhitrivši za pola stoljeća proces znanstvene obrade tehnologije koji će kasnije ratificirati rođenje racionalne mehanike. Slijede primjeri inženjerskih djela velikih umova 18. stoljeća kao što je enciklopedija Christiana Ludwiga Stieglitza, "Encyklopädie der bürgerlichen Baukunst" - prvo i jedino izdanje, vrlo rijetko, opsežan njemački vodič kroz civilnu arhitekturu. Nadalje, djela njemačkog matematičara i arhitektonskog teoretičara Johanna Friedricha Penthera (1693.-1749.) od kojega posjedujemo 3. i 4. svezak. Taj posljednji 4. svezak "Anleitung zur Bürgerlichen Bau-Kunst" najznačajnija je rasprava njemačkog pisca o građanskoj arhitekturi. Slijedi rijetko prvo izdanje djela o vojnoj arhitekturi njemačkoga matematičara Laurenza Johanna Daniela Suckowa (1722. – 1801.) "Erste Gründe der Kriegs-Baukunst in einem Zusammenhange entworfen" - priručnik za crtanje različitih vrsta utvrda. Carl Friedrich von Wiebeking (1762.-1842.) svojom graditeljskom djelatnošću utemeljenom na suvremenoj stručnoj literaturi i vlastitim istraživanjima može se smatrati jednim od najranijih predstavnika modernog građevinarstva. Raznovrsne djelatnosti Wiebekinga koje su uključivale izgradnju mostova, cesta i hidrotehnike još uvijek jasno nose obilježja kasnog 18. stoljeća. Bio je daleko ispred svog vremena s prijedlogom osnivanja hidrotehničkih istraživačkih instituta koja su osnovane u Njemačkoj tek početkom 20. stoljeća.Christian baron von Wolff (1679.-1754.) bio je filozof, matematičar i znanstvenik, njemački glasnogovornik prosvjetiteljstva, Leibnizov učenik. Njegov matematički rječnik opisuje pojmove koji se pojavljuju u matematici, astronomiji, fizici, arhitekturi, glazbi i mnogim drugim područjima. Wolffa, "Praeceptora Germaniae", glavnog predstavnika Leibniz-Wolffove filozofije, Kant je slavio kao "začetnika duha temeljitosti u Njemačkoj koji još nije ugašen". Postao je profesor matematike i filozofije na Sveučilištu u Marburgu, Hesseu, a kao znanstveni savjetnik Petra Velikoga (1716.-25.) pomogao je u osnivanju Sankt-Peterburške akademije znanosti. Nakon povratka na Sveučilište u Halleu postao je kancelar (1741.-54.). Djela Karla Rittera von Biraga, Josepha Shemerla, Franza Josepha von Gerstnera i Ludwiga Christiana Friedricha Förstera donose spoznaje o visokom stupnju razvoja graditeljstva u prvoj polovici 19. stoljeća, posebice tehnike gradnje mostova, vijadukata i tunela, omogućivši da željeznica dopre i do nepristupačnih područja.Karl Ritter von Birago izumio je most s odvojivim nogarama i pontonima, koji je usvojila austrougarska vojska 1828. godine, a potom i mnoge europske zemlje. Bio je to prvi pontonski most na svijetu. Joseph Maria Schemerl von Leythenbach bio je arhitekt, hidrotehničar i autor mnogih projekata koji uključuju dizajn fasade današnje Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, proširenje kanala Wiener Neustädter u Beču, etc. Franz Joseph von Gerstner je 1822. izradio prvi projekt željezničkog spoja Vltave i Dunava, koji je ostvario njegov sin. Prije nego je razvijena točna teorija vodenih valova, objavio je teoriju (1802.) pravilnih vrtložnih valova idealne tekućine na akvatoriju beskonačne dubine. Po njemu se tzv. valovi duboke vode (kada je visina i duljina vala mnogo manja od dubine vode) nazivaju Gerstnerovi valovi. Ludwig Christian Friedrich Förster utemeljitelj je ahitektonskog časopisa Allgemeine Bauzeitung mit Abbildungen., najvažnije publikacije za područje arhitekture u vrijeme Habsburške Monarhije. Osnovao ga je 1836., a prestao je izlaziti 1918. godine. Zbirka stare i rijetke knjige broji 383 jedinice građe od kojih 225 ima svojstvo zaštićenoga kulturnoga dobra Republike Hrvatske (izdanja do 1850. godine) napisana najvećim dijelom na njemačkom jeziku, manjim dijelom na francuskom i hrvatskom jeziku.Izložba je organizirana u sklopu Dana europske kulturne baštine 2022. s ovogodišnjom temom Održivost baštine. Manifestacija promiče skrb o kulturnom nasljeđu i upućuje na ponovno stjecanje tradicionalnih znanja o održivim materijalima, tehnologijama i praksama i tako pridonosi održivom razvitku u cjelini. Izložena građa nam također svjedoči o interesima i obrazovnim naporima hrvatskih inženjerskih pionira, zagrebačke sekcije Društva inižinira i arhitekata koji su navedenu građu i darovali Knjižnici prilikom osnivanja Fakulteta i Knjižnice 1919., Društva koje je zaslužno za institucionaliziranje tehničkog visokog školstva u Hrvatskoj i osnivanje i otvaranje Kraljevske tehničke visoke škole u Zagrebu 29. studenoga 1919.

Jelena Bogdanović

LISTOPAD 2022.

Natječaj za dodjelu nagrada za najbolje diplomske i doktorske radove iz područja građevinarstva, koje dodjeljuje Hrvatski savez građevinskih inženjera: 

S ciljem promoviranja obrazovanja iz područja građevinarstva te ukazivanja na njegovu važnost u društvu, Hrvatski savez građevinskih inženjera u 2022. dodjeljuje nagrade za najbolji diplomski i najbolji doktorski rad iz područja građevinarstva, a svečana dodjela priznanja održat će se na Hrvatskom graditeljskom forumu 2. prosinca 2022. u Zagrebu.
S obzirom da se skup HRVATSKI GRADITELJSKI FORUM održava svake dvije godine, dodijelit će se po dvije nagrade ovisno o razdoblju u kojem je uspješno obranjen diplomski rad, odnosno doktorska disertacija:
a) za razdoblje od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021.
b) za razdoblje od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022.
Pravo prijave na Natječaj imaju svi koji su u Republici Hrvatskoj diplomirali i doktorirali na građevinskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku u razdoblju od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2022. i prijavili se na ovaj natječaj uz priloženu obveznu dokumentaciju.
Dodjeljivanjem nagrade za najbolji diplomski rad je prilika da upoznamo najbolje mlade inženjere/inženjerke građevinarstva te njihove mentore. Veseli nas činjenica što su upravo nagrade HSGI-a za najbolji diplomski rad u proteklom periodu pomogle mladim kolegicama i kolegama u pronalaženju prvog radnog mjesta. Ovo nas potiče da se ova tradicija nastavi i dalje.
Dodjeljivanjem nagrade za najbolji doktorski rad želi se unaprijediti i ubrzati prijenos novih znanja, informacija, inovacija i tehnologija u sektor građevinarstva te potaknuti najuspješnije mlade istraživače na povezivanje s gospodarstvom. Jedino se na ovaj način može ubrzati primjena rezultata znanstvenih istraživanja te podići konkurentnost i prepoznatljivost hrvatskog građevinarstva. Ovo je prilika da se pojača suradnja između akademske zajednice i gospodarstva odnosno mladih istraživača i njihovih mentora s građevinskim tvrtkama.

Rok za dostavu prijava je 10. studenog 2022. 

Jelena Bogdanović

 SRPANJ 2022.

   Virtualne zbirke Građevinskog fakulteta

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izgrađuje svoje virtualne zbirke na portalu Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu (Vizbi.UNIZG). Zbirke su pretražive preko poveznice: https://unizg.eindigo.net/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B31004%5D=aČasopis

U tijeku je digitalizacija časopisa „Viesti družtva inžinira i arhitekata u Zagrebu“. Digitalizirana i pretraživa godišta su:

• 1885. – god. 6 (1-4)
• 1886. – god 7 (1-4)
• 1887. – god 8 (1-4)
• 1888. -  god 9 (1-4)
• 1889. – god 10 (1-4)
• 1890. – god 11 (1-4)
• 1892. – god 13 (1-5)
• 1893. – god 14 (1-6)
• 1894. – god 15 (1-6)

Jelena Bogdanović

                                                                                                                 6. srpnja 2022.

   Ljetno radno vrijeme

   Radnim danom od 7:30 do 15:00 sati.

      OŽUJAK 2022.

• Edukacijska radionica pretraživanja elektroničkih izvora "Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija", 31. ožujka 2022.  od 14 do 15:30 sati

• Predstavljanje jezičnog servisa Struna u Knjižnici

  Knjižnica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – AGG knjižnica
   pridružuje se obilježavanju manifestacije Mjeseca hrvatskoga jezika
  (21. veljače – 17. ožujka)
  predstavljanjem
  hrvatske nacionalne terminološke baze Struna Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
  u srijedu, 9. ožujka 2022., u 16 sati 
  u Knjižnici.
  Predstavljač
  dr. sc. Bruno Nahod, voditelj programa Struna

  Hrvatska nacionalna terminološka baza Struna ove godine slavi jubilarnu desetu godišnjicu postojanja dosad obradivši preko 50 tisuća terminoloških natuknica iz trideset znanstvenih i tehničkih područja.
  
  Danas je Struna jedan od najposjećenijih jezičnih servisa koje pruža Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te mnogim korisnicima svakodnevno olakšava istraživački i prevoditeljski rad, štedi vrijeme studentima i, nerijetko, izaziva burne reakcije nezadovoljnih korisnika.
  
  U izlaganju će se ukratko predstaviti motivacija za pokretanje nacionalne terminološke baze, temeljna načela rada, kako i kada koristiti internetsku tražilicu Strune u profesionalnome radu te će se elaborirati zašto je Struna neprocjenjivi alat  za opstanak strukovnih jezika.
  
  Zašto poslušati predavanje?
  
  Prva od tri osnovne značajke znanstvene metodologije jest: Tvrdnje treba iznositi jasno, precizno, jezično, stilski i terminološki ispravno. (R. Zelenika)
  
  Predstavljanje portala Struna namijenjeno je studentima i znanstveno-nastavnom osoblju. 
  
  Veselimo se Vašem dolasku!
  
  Vaša Knjižnica

• Jelena Bogdanović

• Održana 103. svečana obljetnica Dana Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - 21. veljače 2022.
  Snimka svečane sjednice fakultetskog vijeća dostupna je na sljedećoj poveznici.
  
  Taylor & Francis / Online radionice

• 9/3/2022 Publishing in Physical Science and Engineering journals and books   9h – 10:30
• 16/3/2022 Publishing your research open access   9h – 10:30 h
• 23/3/2022 Increasing the impact of your research   17h – 18:30h

• Na platformi Taylor & Francis dostupno je i više od 800 e-knjiga u otvorenom pristupu.
  Udaljeni pristup na Taylor & Francis izvan IP mreže ustanova s pravom pristupa moguće je ostvariti odabirom proxy servera (na glavnom izborniku Portala e-izvori) unosom AAI korisničkih podataka.  (1. ožujka 2022. JB)

   Bentham Science / probni pristup do 31. ožujka 2022.

•  Zbirka e-knjiga sadrži više od 950 multidisciplinarnih naslova uključujući priručnike, monografije i udžbenike, a u okviru zbirke e-časopisa dostupno je više od 120 naslova na području prirodnih i tehničkih znanosti te područja biomedicine indeksiranih u Science Citation Index, Journal Citation Reports/Science Edition, MEDLINE/Index Medicus, PubMed, Scopus, Chemical Abstracts, EMBASE itd.Udaljeni pristup na platformu Bentham Science izvan IP mreže ustanova s pravom pristupa moguće je ostvariti odabirom proxy servera (na glavnom izborniku Portala e-izvori).

NAJAVA DOGAĐANJA U AGG KNJIŽNICI

OŽUJAK 2022.

•  Mjesec hrvatskoga jezika u AGG knjižnici / Predstavljanje portala STRUNA -
  Na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.  I naša knjižnica pridružuje se ovoj manifestaciji edukativnim predavanjem namijenjenim studentima, znanstveno-nastavnom osoblju te svima zainteresiranima. Uskoro više informacija

• Edukacijska radionica o elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija namijenjena studentima.

TRAVANJ 2022.

• Predavanja
  
  ​​​​Elektromagnetsko zračenje
  Noć knjige 2022.

COVID-19 INFORMACIJE

Zbog novonastale situacije u vezi s pandemijom COVID-19 (Korona virus) u čitaonici unutar Knjižnice može se zadržavati ograničen broj korisnika, najviše 25 istovremeno. Upiti prema Knjižnici mogu se postavljati elektroničkim putem na e-mail adresu - knjiznica.

RADNO VRIJEME KNJIŽNICE

PON - ČET 8 - 18h

PET 8 -15h

KONTAKT

Jelena Bogdanović, mag. philol. lat. et graec; knjiž. (urednica)

Voditeljica knjižnice AGG fakulteta

Sveučilište u Zagrebu

Građevinski fakultet

Fra Andrije Kačića Miošića 26

10000 Zagreb

Tel:  01/4639-407; 4639 116; 4639 156

E-pošta:  knjiznica@grad.unizg.hr ; jelena.bogdanovic@grad.unizg.hr

www.grad.unizg.hr